RTV Teorija i praksa

Poređenje gledanosti jedne tipične strane kriminalističke serije (Detektiv Šaft) i domaće serije sa tematikom iz narodnooslobodilačke borbe (Salaš u Malom ritu), govori o znatno večoj zainteresovanosti dece za naše sopstvene programe, zasnovane na originalnom iskustvu, slikanju naših mentaliteta, podneblja i revolucionarne tradicije. Optimisti naslućuju da će narednih godina televizijski prijemnik dopunjen video-rikorderom, kao važnom tehničkom inovacijom, postati sastavni deo svake učionice. Televizija če se koristiti narazličite načine zavisno od obrazovnih predmeta. Televizija nijednog učenika neče obrazovati u potpunosti kažu dalje ovi prognostičari - ali televizija će učestvovati u obrazovanju svakog učenika. S druge strape, postavlja se pitanje da li je televizija uopšte u ktanju da obrazuje, odnosno sumnja se u njena pozitivna dejstva na socijalizaciju i usvajanje pravih društvenih vrednosti. Činjenica je da telćvizija ima veliki značaj u životu porodice, kao i u životu škole, ispoljavajući se kao konkurent roditeljima i nastavnicima. Pitanje se postavlja sam« po sebi: da li televizija može da zameni ili bar odmeni roditelje i nastavnike u vaspitno-obrazovnom procesu? Proces samoupravnog socijalističkog preobražaja vaspitanja i obrazovanja podrazumeva i transformaciju obrazovne uloge televizije, ali se kao još važniji zadatak postavlja preispitivanje vaspitnog dejstva celokupnog televizijskog programa. Bez obzira na relativno dugi vek postojanja televizije i specijalizovanog školskog programa, još uvek nisu završene teorijske rasprave o tome kakve treba da budu koncepcija i fizionomija ovih emisija. Najčešće dileme se svode na pitanja: da li emisije TV škole treba u potpunosti da slede logiku i strukturu nastavnih programa za pojedine predmete i da budu samo puka vizuelna ilustracija pojedinih nastavnih jedinica ili treba da budu tako koncipirane da omogućavaju proširivanje obrazovnih horizonata učenika i omogućavaju im nove, savremenije uglove viđenja sveta, prirode, društva, i novih ideja uopšte.

111