RTV Teorija i praksa

prve praktične analizatorske cevi „ikonoskop”. Razttme se, prvi ikonoskopi su bili veoma nesavršeni i patili su od niza nedostataka, od parazitnih smetnji do niske efikasnosti. Međutim, rad je nastavljen i 1933. pojavio se usavršeni ikonoskop koji je mogao da pruži za to vreme televizijske slike dobrog kvaliteta. Paralelno sa ovim radom nastavljeno je i usavršavanje Mneskopa, kojem je bitno povećana sjajnost Ta povećana sjajnost je stvorila problem treperenja slike (flikera). Srećom, 1932. godine, R.Balard, član ZvoriMnovog istraživačkog dma, izumeo je analizu sa proredom, koja je i danas u osnovi svih televizijsMh sistema. Tako su, poćetkom tridesetih godina, bili ostvareni uslovi za poćetak eksploatacije elektronske televizije. Na žalost, te godine su bile i godine velike ekonomske krize, te je uvođenje televizije u SAD odloženo za gotovo osam godina. U međuvremenu, u Velikoj Britaniji BBC je nastavljao sa uporednim ispitivanjem mehanićMh i elektronsMh sistema televizije. Zahvaljujući i ZvoriMnovim izumima elektronsM koncept je nadmoćno „pobedio” i krajem tridesetih godina započelo je prvo redovno emitovanje televizijskog programa BBC. Tokom ratnih godina rad ZvoriMna i njegove istraživačke laboratorije u RCA neminovno je bio orijentisan na istraživanja koja su mogla imati poglavito vojnu primenu. No ta istraživanja su upravo i dovela do razvoja nove analizatorske cevi „ortikon”, namenjene telekomandovanim projektilima i izviđačMm avionima. Ta će analizatorska cev, kada po okončanju rata zapoćne nagli razvoj televizije, biti osnovna cev za televizijske kamere širom sveta, što če i ostati (razume se uz mnoga poboljšanja) sve do pojave televizije u boji i plumbikoha (početkom šezdesetih godina) koji je, uostalom, proizišao iz vidikona, takođe proizvoda ZvoriMnove laboratorije. Posle penzionisanja 1954. godine, ZvoriMn je nastavio da radi najpre kao direktor Centra za medicinsku elektroniku u Rokfelerovom institutu, a kasnije kao savetmk i samostalni istraživać u razvoju firme RCA, jer „pravi naućnik nikada ne odlazi u penziju...” Kao i mnogi drugi naućnici i Vladimir ZvoriMn je bio nezadovoljan naćinom na koji je, posebno u SAD, koriščen njegov izum. On je smatrao da televizija, čijem je rađanju i razvoju toliko doprineo, nudi gledaocima uglavnom prizemnu zabavu i glupavu gužvu, umesto da bude snažno sredstvo za prenos poruka obrazovanja i kulture.

194