RTV Teorija i praksa

udruženi rad - kultura, sport, komunalije, snabdevanje, energetika, saobračaj, obrazovanje Centralni radio, prirodno, ne može u svom programu da uiazi u detalje, tj. da se iscrpno bavi životom pojedine uže sredine Primena programskog toka je, čini se, nemoguća u centramom radiju, jer je njegov vremenski prostor ograničen na „samo” 24 časa Centralni radio je, u teritorijalnom i životnom smislu orijentisan na veliko područje i obavezan je da, dosledno svojoj informativnoj, obrazovnoj, kuiturno-umetničkoj funkciji, racionalno koristi vreme Zato on formira shemu koja nastoji emisijama da pokrije giavne sfere potreba i interesovanja slušalaca U njoj muzika objektivno ne može imati onoliko prostora, niti onoliki značaj kao u gradskom radio-programu Buduči da centralni radio nije u mogućnosti da udovoiji lokalnim programskim potrebama za čitavo područje koje pokriva, on formira gradski radio i gleda na njega kao na svoju produženu ruku. Gradski radio tako postaje važan čini.ac, važan deo komplementarnog radio-sistema Kompiementarnost se ispoljava u razmeni informacija ili timskom radu koji obezbeđuje informacije relevantne za centralni program i za gradski program Gradski radio pored toga, postaje za centralni radio izvor informacija o gradskom području Komplementarnost radijskog sistema je nesumnjivo imperativ za savremeni radio u društvu kao što je naše Ostaje zadatak da se u praksi potvrde velike mogučnosti koje bi dos.ednija i effkasnija primena principa komplementarnosti mog.a doneti Zato na gradski radio treba stalno gledati kao na deo jedne celine, jer je i grad kao društvena zajednica u političkom, ekonomskom, kuiturnom pogledu samo deo veiike društvene ceiine Grad je pregledno područje i gradski radio ima velike mogučnosti da ga detaijno obradi Emisija tipa programskog toka može da dopre svuda i da prodre u najrazličitije vidove života grada Dominantni ciij „emisije” je informativnost, a vrhunski principi su životnosti istinitost Informativnost programa se zasniva ne samo na informacijama iz studija (tako je biio u početnim fazama razvoja Studija B i Beograda 202), već i na živom učešču radnih ijudi i građana različitih profesija i interesovanja i iz ra/.ičitih životnih sredina Na taj način, dodajuči tome zvučni utisak, draž dinamične izmene tema i ambijenata, može doći do žeijene sinteze posredne i neposredne komunikacije, sve prisutnije tendencije savremenog radija, koji mora da emituje, a,i i da prima i povezuje

94