RTV Teorija i praksa

teletekstom, čime se upotpunjuje i dalje dezutilitarizira sistem informisanja i informisanost građana U svjetskoj praksi, a i u našim kontaktima sa gledaocima tokom eksperimenta, pokazalo se da je teletekst veoma pogodan za pružanje neposredno instruktivnih informacija, tzv servisnih informacija veoma širokog sadržajnog spektra (od vremenskih prilika do Ijekarskih savjeta). Njegova prednost nad ostalim medijima koji njeguju ovu informaciju, je u omogućavanju čovjeku obavještenja kad god mu zatrebaju, pod pretpostavkom da mu je u datom trenutku moguč kontakt sa TV prijemnikom. Pri naglašavanju ove funkcije teleteksta treba obavezno imati u vidu doglednu budućnost kada će teletekst pružati interakcijske mogućnosti - biti brza i veoma efikasna spona čovjeka sa mnoštvom razlićitih izvora informacija ove vrste. Ovakvi sadržaji i ovakva njihova namjena determiniraju i način oblikovanja informacija Teletekst informacija (o događaju) mora biti vrlo kratka Bukvalno, ona ne smije izaći izvan teoreme „five W” Ona, čak, ne mora zadovoljiti ni sve zahtjeve te teoreme. Teletekst informacija ne podnosi rećenične dodatke atribute; ne podnosi dugaćku rečenicu, umetnute rečenice, opise, frazu itd. Ona je veoma racionalno kazivanje nečeg, toliko racionalno da, objektivno, djeluje suho i simplificirano. Neposredno instruktivna, tj. servisna informacija teleteksta mora biti veoma precizna i jasna da bi čovjek prema njoj mogao trenutno da odredi i modelira svoje ponašanje Kao i radio i teletekst je pogodan za tzv. „vijesti u nizu” (praćenje razvoja nekog zbivanja), ali nije pogodan za informacije u nastavcima i, prosto, ne trpi prenošenje jednog sadržaja sa jedne na drugu stranu. Na osnovu svega ovog moglo bi se reći da je teletekst informacija istovjetna sa tzv. klasičnom glavnom vijesti To je približno tačno Ali, pri tome uvijek valja imati u vidu da i iza te glavne vijesti koja na TV ekranu i teletekstu fungira kao cijela, autonomna vijest, nema

130