RTV Teorija i praksa

’• a Kioskow»ka, Kuiiura TZLmm 'кпиС, odbranai. pwn, Varšava, 1964, str 195

produkcija, čak i ako je to u početku bila veoma primitivna razonoda Zahvaljujući tome, na televiziji nastaju mnoge nove vrste dela koja bogate riznicu vrednosđ više kulture. Teorijski je moguć - piše KJoskovska - televizijski program bez ikakvih elemenata koji bi se u celini mogli suprotstavljati umetnosti višeg nivoa.' 6 Imajući na umu ova upozorenja, poljski autori uopšte ne prave takva suprotstavljanja, iako to ne znači da su istomišljenici s obzirom na estetsku sadržinu televizijskog programa Spor i dalje traje, ali je pomeren u drugi plan. Najopštije uzev, on se odnosi na to da li je televizija sredstvo komunikacije i popularisanja kulturnih vrednosti proizvedenih u drugim oblastima, te da li je sposobna da kreira {i da li zaista kreira) svoje vlastite, originalne vrednosti Drugim rečima, reč je o tome da li postoji posebna „televizijska umetnost”, specifično „televizijsko stvaralaštvo”? UTICAJ TELEVIZIJE NA ESTETSKU KULTURU O uticaju sredstava masovne komunikacije na razne oblasti društvene svesti mnogo se govori i piše, često u tonu optimističkog oduševljenja, još češće u tonu crnog proricanja i totalne osude Ovaj uticaj je sigurno umereniji nego što misle zastupnici oba ova krajnja stanovišta, makar samo zato što je iznutra izdiferenciran, a pozitivni i negativni faktori se uzajamno neutralizuju. Ipak, nipošto se ne može poreći da je taj uticaj ogroman - ргеко mase saopštenja koja nas preplavljuje, i neobuhvatnog qmntuma vremena koje tim saopštenjima posvečujemo. Takođe, uticaj masovnih medija na relativno autonomnu, na biološkom i kulturnom nasleđu zasnovanu sferu svesti, kakva je estetska kultura, ne može se potcenjivati, s obzirom na razmere i lestvicu pojava Nismo uvek svesni te lestvice, pa ovde vredi navesti nekoliko brojeva Nesumnjivo je da se od savremenih oblika komunikacije televizija pokazala najekspanzivnijom Brojevi koji

146