RTV Teorija i praksa

A.Š.: Ротепио si da si sada bio na kolegijumu Političko-informativnog programa čiji si član. Zašto o tome nisi govorio? Ranije montažeri nisu bili članovi kolegijuma. Napredovao si u birokratskom smislu ali, čini se da tvoja inicijativa nije bitna. V.L.: Kolegijum glavnog urednika Informativnog programa nije birokratsko telo, već programsko. Mi obično razgovaramo o programu za iduču nedelju, o zadacima koji nas čekaju. Tragično je što problem o kojem smo razgovarali nije problem našeg programa i kolegijuma, več problem načina mišljenja kompletne Televizije-Beograd. Ja mogu da pokrenem takvo pitanje na kolegijumu, ali nije to naš problem, več odnos celokupne televizije prema programu, i ne samo beogradske, več i jugoslovenske. Takva pitanja treba pokrenuti na nivou JRT. Na pitanje: otkud montažer na kolegijumu giavnog urednika, odgovor je: pa sve se razvija. Nekada su koiegijum sačinjavali samo glavni urednik i urednici pojedinih emisija informativnog programa. Međutim, razvojem samoupravnih odnosa promenjen je i ođnos prema značaju Ijudi koji rade direktno na programu, tako da sam ja u kolegijumu predstavnik grupacije montažera. A.Š.: Da prisustvo na kolegijumu Ijudi koji rade TV program ne bude puka formalnost, inicijativa tih istih Ijudi mogla bi da bude prihvaćena ukoliko za to ima rezona. Inače, čemu tvoje mišljenje ako veruješ da ga je besmisleno izgovoriti kada je reč o bitnim stvarima? V.L.: Rekao sam da se televizija birokratizovala, a to znači da neki predlog na kolegijumu ne bi mogao ništa da izmeni u takvoj birokratizovanoj tehnologiji. Na televiziji postoji više kolegijuma, nije jedini ovaj u kome sam ja član. Suština je u tome da se izmeni odnos Ijudi prema radu na televiziji. Ako je potrebno mesec dana da se dobiju svi potpisi za snimanje jeđne emisije, onda verujem da je besmisleno pokrenuti pitanje načina rada samo na našem kolegijumu, jer znam kako če se to završiti. Sistem je takav. Ja na tom mestu ne mogu da predložim izmenu jednog pisanog dokumenta po kome

177