RTV Teorija i praksa

dolazi do velikih, i kvantitativnih i kvalitativnih, promena u muzičkom razvoju, a u vreme kada njegovo, Bingulčevo stvaralaštvo i on kao ličnost uiazi u svoj zenit, odigravaju se u muzici najžešći avangardni prodori i lomovi. Autor registruje te pojave i svim svojim bičem reaguje na njih: - „А što se tiče uioge i značaja tehnike, zanata i veštine u savremenoj umetnosti, postoje o tome nebrojene izjave samih umetnika... Tako je Edit Sitvei voiela da oštro negira vezu poezije s osečanjima, tvrdeči da je poezija veština izraza, a ne prilika za istovar emocija. A mnogi savremeni muzičari smatraju i u svojoj teoriji i u praksi, da je muzika prevashodno veština konstrukcije, i majstorija organizovanja muzičkog gradiva, bez ikakve uloge nekih kojih bilo vanmuzičkih elemenata. Na sreču, takvih pojava ni takvih izjava nema na pođručju folklornog stvaralaštva...” 54 , ili „Poplava novih kompozicija sa modernističkim težnjama, u kojima se očituje obožavanje tehnike i veštine i isključiva briga za zanatske, profesionalne majstorije, zabrinjavaia je oduvek iskrene pobornike novog u muzici i one koji moderni izraz osečaju kao svoj, kao jedini pravi izraz za ono što moraju da kažu”, upučujuči na kraju „vapeče” pitanje: ~gde je potisnuto stvaraiačko nadahnuče?” 55 Dakle, radi se o pitanju srazmere iogičkog i emotivnog eiementa u muzici, odnosno umetnosti. Nauka i umetnost - reklo bi se, dve sasvim disparatne, 'oprečne oblasti. Međutim, analogije postoje iii se bar mogu uspostavijati u svim epohama. - „Umetnost se samo razvija a nauka napreduje i to su dva raziičita sistema Ijudskog mišijenja. Aii ko bi mogao odreči da umetnički pristup Leonarda nije istovremeno u naučni... Niti je Pikaso čitao Ajnštajna i po njemu stvarao kubi/am, niti je Kandinski zurio u mikroskop da bi pod okuiarom pronalazio svoje amebe i protozoe. Intuitivna i anticipativna snaga modernog umetnika je zapanjujuča.” 56

54 Petar Binguiac, „О muzički iepom u folkioru”, Zagreb 1964 str 495 Petar Binguiac, „Josip Siavenski, protagonista moderne niu/ike”, op. cit, str 12. 56 Zoran Markuš, „Obnovijena vera (sa 42 vcnecijanskog bijenaia)”, Poiitika”. 9 avgust 1986, str 10

87