RTV Teorija i praksa

mkovodiod, stručnjad i umetnid, nedovoljno dosledan i pažljiv korisnik podataka (ukoliko se ostane samo na ovom nivou analize) bi lako mogao pogrešno zaključiti daje medijska strategija bila neodgovarajuća pošto je „promašena” dljna gmpa (stručnjaka u auditoriju osme epizode kviza ima najmanje - 6%), a da je komunikacioni prodor ostvaren uspešno u kategoriji domačica (maksimalna relativna zastupljenost - 19 %).Pogreška u zaključivanju nije rezultat nevaljanosti broja, većpristupa broju. Međutim, ako iste ove podatke posmatramo u odnosu na rasprostranjenost zanimanja u uzorku, odnosno duž dimenzije odziva, videčemo da se dobija znatno drugadja komunikadona situacija . Rukovodioci, stručnjaci i umetnici kojih u auditoriju emisije ima najmanje (6%) odazvaii suseu najvećem procentu (52%). Čak svako drugo lice iz ove grupe je gledalo emisiju, pa se može red da je osma epizoda kviza uspela da ostvari značajan prođor u kategoriju stručnjaka, tj. da je razvijena odgovarajuča medijska strategija. Situadja sa domadcama je upravo obmuta. One su najbrojnije u gledalištu (19%), ali je njihov odziv među najslabijim (29%). Poljoprivrednid se po osnovu oba nivoa analize (relativne zastupljenosti i odziva) ponašaju slično. Na pretposlednjem mestu su po zastupljenosti u gledalištu (85%), a na poslednjem po odzivu (22%). Da čitaod ne bi pomislili kako je ispitivanje rađeno na uzorku koji ne odgovara izboru problema, tj. da struktura ispitivane populacije ne pokriva u odgovarajudm odnosima primamo usmerenje emisije na određene kategorije stanovništva, napominjemo da Ikarov let nije imao uže određenu i definisanu ciljnu grupu, što je, na žalost, slučaj s večinom naših TV ostvarenja. „Stručnjake” smo u ovom slučaju izabrali kao najpogodnijiprimerza ilustraciju zabluda do kojih može doči i usled pardjalnog pristupa rezultatu. Merenje gledanosti osme epizode kviza i baterija pitanja o kvizu uopšte samo su segment šireg sistema ispitivanja „Redovna sondaža auditorija i javnog mnenja” čiji je opšti cilj, Jcontinuirano pračenje ponašanja auditorija u celini i u podskupovima u odnosu na programe radija i televizije, posebno programa RTB, izraženo obimom, učestalošču i kvalitetom dodira sa programima a u kontekstu ostalih aktivnosti Ijudi i pračenja drugih sredstava javnog

114