RTV Teorija i praksa

momenta lek je potražen u iskustvu rodonačelnika komercijalnog radija i televizije u iskustvu SAD. Komercijalne RTV ustanove su počele da se povezuju u zajedničke mreže (bilo otkupom bilo potpisivanjem ugovora o saradnji) i da zajednički otkupljuju, proizvode i emituju program. Kao ozbiljni konkurenti na tržištu ostale su tako ujedinjene grupacije: „Italija 1”, „Kanal 5”, „Mreža 4” itd. Manji broj zadržao je svoj nezavisno-lokalni profil. Jedan od tvoraca ovih mreža (Berluskoni) nedavno je uključio i RTV Кораг u svoj aranžman (TV mreže) pod firmom zajedničkog ulaganja. Zauzvrat, očevici sa terena kažu da je RTV Кораг, izgleda, preuzela ulogu glavnog distributera sportskih prenosa i snimaka za sve učesnike u TV mreži kojom vlada Berluskoni iz Milana. Očigledno, na delu je deviza: ako ih ne možeš pobediti, onda im se priključi. Kao što je opisano, primer Italije jasno je pokazao i pozitivne i negativne strane deregulacije RTV sistema u zemlji gde je to, s obzirom na stepen društvenog bogatstva, mogučno. On svedoči i da se tim putem ne valja uputiti ako RTV sistem nema snažnu prateču industriju koja će biti u stanju da zadovolji enormno povečanu tražnju programa. Da li je, i u kojoj meri, svojim poboljšanjima i promašajima pomogao donosiocima političkih odluka u drugim državama tog dela Evrope da se pripreme za deregulaciju - ostaje za dalje ispitivanje. C. FRANCUSKA Kratka istorija deregulacije u Francuskoj vrlo je burna i zanimljiva. Dok je u Italiji glavna pokretačka snaga bila ekonomska, u Francuskoj je to bila politika. Voljom stranaka i koalicija koje su se smenjivale na vlasti RTV sistem je često reformisan. Od 1959. do 1986. godine bilo je šest takvih promena, što će reći dešavale su se prosečno svake pete godine. Međutim, ne bi trebao ponavljati da se na takve zaokrete političari ne bi usudili da istovremeno nije bilo interesa koji su bili oprečni statusu ORTF. Posebno je zanimljiva činjenica da su prve korake ka ukidanju monopola svoje RTV kompanije počele snage sa levice. Načelna mogućnost privatizacije otvorena je 1982.

72