RTV Teorija i praksa

prosvjetiteljsko-biheviorističkoj paradigmi koja je držala kako je dovoljno mase informirati pa da se kod njih postigne „poželjno ponašanje". Međutim, Marksje razobličio tu iluziju, јег nikada in ultima linea svijest (a posebno ne jedan njen dio - radio) ne može mijenjati društveno biće, nego obrnuto, društveno biće uvjetuje i determinira sve oblike ideoioške svijesti. Pod utjecajem snažnog razvoja radijske i televizijske tehnike i njenog pojeftinjenja, a i započetih procesa demokratizacije društva, dolazi šezdesetih godina i do profiliranja dotad jedinstvenog radija u tri programa: općenacionalni, revijalno-zabavni i tzv. kultumo-znanstveni. Taj je proces prestmkturiranja zahvatio i jugoslavenski radio i bio je poduprt snažnim razvojem samoupravljanja. U ovome prelaznom periodu se i u komunikativno-žanrovskom smislu javlja niz pojava kao što su: veća participacija građana putem emisija tipa pitanja i odgovora, raznih savjeta (pravni, zdravstveni, poljoprivredni, pomorski i dmgi blokovi, turizam itd.). S tim u vezi se sve veće značenje pridaje programskim savjetima umjesto državi u kontroli strukturiranja programa. Jednom riječju, radio se demokratizira, otvara prema građanima i počinje naznačivati i induktivni model koji omogućuje građanima veće komunikativno učešće od ranije uloge recipijenta, objekta, osobe koju se informira (a češće ideologizira i manipulira). Nakon 1974. godine, a posebno u vremenu od 1977. do 1982. godine dolazi i do sve masovnije pojave otvaranja malih lokalnih, gradskih radio-stanica koje građanima daju dvije očite prednosti. To su neposredno aktivno uključivanje kao komunikatora i, drugo, zadovoljavanje informacijskih potreba u većoj mjeri od tzv. matičnih radio-stanica. Interesantno je s ovom pojavom napomenuti da se u ovome periodu javljaju i prvi studiozni komunikološki pokušaji u stvaranju nove komunikativne paradigme (F. Vreg, T. Đorđević, P. Novosel, M. Plenković, F. Džinić, E. Vlajki i dr.). Bili su to pokušaji znanstvenog utemeljivanja sistema dvosmjernog komuniciranja na bazi raspravljanja građana