RTV Teorija i praksa

ро principu ,svi sa svima o svemu potpuno argumentirano i osobno odgovomo". Uvođenjem kontakt-emisija i praktično smo se približili uspješnoj realizaciji ove paradigme dvosmjemog komuniciranja u kojoj su svi građani altemativni komunikatori i recipijenti. Kao nužna posljedica ovih promjena u teoriji i praksi javnog komuniciranja u ovome periodu počinje i značajni porast lokalnih radio-stanica, U razdoblju od 1982. godine do danas taj se proces konsolidira i lokalne stanice se stmkturiraju kao nova mirkomreža radio-difuzije u našoj zemlji koja dobiva svoju publiku. S tim u vezi se počinju raspravljati problemi organizacije te mreže, programskog strukturiranja, žurnalističkog oblikovanja pomka, sudjelovanja građana kao aktivnih komunikatora kao i problem finansiranja. Kako svaka akcija koja kulminira u instituciji (ako uspije) dobiva i svoje pravno strukturiranje, svoje ime (nomen est omen), svoj image, to je potkraj ovoga posljednjeg perioda u strakturiranju lokalnih radija došlo i do rasprave da li te institucije nazvati »gradski radio" ili „lokalni radio". Oni koji se zalažu za naziv „gradski radio" polaze od činjenice đa je većina tih institucija mikroradijske službe osnovana u gradovima, i to u principu od većih prema manjim gradovima. I to je točno, Međutim, ipak ovaj termin ne označava bit mikroradija, jer se on odnosi na funkcioniranje u manjim publikama i za njih, a to su, gledano s prostomog aspekta, naselja. Više je zato ozbiljnih razloga da ovu novu radijsku instituciju nazivamo „lokalnim radiom". U prvom redu je tu politički razlog. Naime, u socijalizmu je nemoguće vršiti podjelu stanovništva, pa i institucija na tzv. gradske i (što bi dmgo bilo?) seoske, odnosno raarginalne, jer je to duboko klasno neprihvatljivo, a i nerealno, jer i u suvremenom kapitalističkom svijetu sve je manja razlika između gradskih i manjih naselja (u stanovanju, uslugama, infrastmkturi itd.). Tu su zatim urbani razlozi, pa sociološki i na kraju komunikacijski, jer svi oni vode poistovjećivanju mjesta stanovanja s jedinstvenim pojmom naselje, u kome nije bitna razlika broj njegovih

28