RTV Teorija i praksa

dobro odmeriti auditorij (zbog zamora panelista). Oni su nasuprot, izrazili svoja pozitivna mišljenja o audiometrijskim anketama koje postoje u različitim zemljama. Dodao bih da multinacionalna anketa ne obećava čak ni ono što je izgledalo đa je njena glavna prednost, odnosno homogenost metoda. Jezički problemi različitost kulturnog konteksta, neujednačenost statističkih kriterija utiču na izvesno udaljavanje od prvobitno postavljenih zahteva. Definitivno, najbolje rešenje za merenje auditorija na multinacionalnom nivou je kombinovanje podataka koje pružaju različiti nacionalni sistemi: merenje je stalno, cena snižena, uzorak značajniji i metodi signmiji. Sakupljanje podataka koje prulaju nacionalne ankete U ovom cilju su INA (Institut nationale audiovisuel) i Mediametrie s proleća 1987. godine počeli da izdaju bilten Eurodience. Bilten mesečno publikuje najvažnije rezultate koji se odnose na televizijski auditorij na osnovu sistema koji sada postoje u Francuskoj, Saveznoj Republici Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Italiji. Ove četiri zemlje predstavljaju audiometrijski uzorak od 8 500 dnevno posmatranih domaćinstava. Drage zemlje su već dale svoj pristanak: Švajcarska, Belgija, Holandija, Španija, itd. Glavni problem koji postavlja sakupljanje nacionalnih podataka je, svakako, razlika koja postoji izmeđn metoda svojstvenih svakoj zemlji. Uporedo sa sakupljanjem rezultata neophodno je napraviti detaljan popis ovih metoda. Zatim bi trebalo izvršiti izvesno ujednačavanje između različitih nacionalnih organizacija kako bi se postigao što je moguće viši stepen homogenosti u postupcima. Decembra 1987. godine Danijel Minje (Daniel Mugnier) izneo je već na seminara „Media' IREP popis studija auditorija koje se obavljaju u evropskira zeraljama, pa je zapazio: „Problem razvoja satelita koji prenose televizijske programe vrlo brzo će zahtevati uspostavljanje metoda zajedničkog merenja, što naravno podrazumeva

90