RTV Teorija i praksa

sata dnevno pod upravom britanskih komercijalnih televizijskih kompanija, suočila se sa krizom. Iskustvo stanice ,Sky Channel" sasvim jasno je pokazalo da otvaranje satelitskog kanala u Evropi, bar prvih godina, predstavlja siguran način da se napravi novčani gubitak. ,Sky Channel' je, u stvari, izgubio negde oko 5,69 miliona funti u godini kojaje prethodila otvaranju stanice .Super СћаппеГ, a švedski kanal „Filranet' izgubio je 8 miliona funti u prvih devet meseci 1986. godine. Na sastanku uprave predstavljena je slika TV kanala koji, iako sada može da ga gleda više od osam miliona domaćinstava u 15 zemalja sa prosečnim auditorijem od milion gledalaca, jeđnostavno nije u stanju da prikupi dovoljno velik prihod od rcklama. Koreni krize su bili različiti. Bilo je ogronmih tcškoća u postizanju dogovora izmedu svih zainteresovanih strana oko upotrebe britanskih materijala. U kritičnom trentuku prosto nije bilo reklama u dovoljnoj količini. Troškovi rada projekta za narcdnu godinu iznose 21 milion funti, za 2 miliona funti više od prcthodne godine. Prihod od rcklama planira se na 7 miliona funti s tim što se od akcionara očckuje da pokriju manjak. Upravo zbog ovog nesklada izmcdu prihoda i troškova, koji su još pojačale sunmje u vezi sa pitanjem da li će ikad postojati dovoljno veliko tržištc za satclitske TV usluge, uprava stanice .Super Channcl" suočila se sa kriznom situacijom. Rcakcija uprave sastojala se u tome da se smanje troškovi, da se koristi zajcdnički personal i da se iz osnove ponovo razmotri programska strategija sa ciljem da se uvede više programa po ukusu mase u udamo vreme. Neki iz ovih krugova još uvck nisu sasvim übcdeni da će kanal dočckati slcdećc Icto. Vcćina analiza problema stanice „Super Channcl" ukazala jc na institucionalne barijere koje su joj bile namctane bilo od strane cvropskih vlada, evropskih kablovskih organizacija ili sindikata, kao na osnovnc tcškocc ove stanicc. To su, svakako, bili stvarni nroblemi kojc nc trcba potccnjivati. Zanimljivo jc, ipak, razmišljati o tome šta bi sc dcsilo da jc stanica dobila otvorcn put ka

62