RTV Teorija i praksa

ulogu u sveukupnoj strukturi tclcvizijskog programa u nmogim zemljama, niti da njihova popularnost u pojcdinim slučajevima nije velika. Ono što treba primetiti jeste da čak i ovlašan poglcd na postojeće podatke o najprostijim činjenicama u vezi sa gledanjem televizije pokazuje da je slika o ulozi televizije u ma kom društvu dalcko složenija nego što se to obično smatra. Koliko mi možemo da primetimo, auditorij zaista odabira program i naginje više domaćoj televizijskoj proizvodnji nego što ropski slcdi uvozne programe. Postoji još jedan zanimljiv indikator u pogledu istinitosti ovog argumenta iz primera koji na prvi pogled potkrcpljujc suprotnu tvrdnju, a to je da nacionalne kulturc popuštaju pod pritiskom novog transnacionalnog programa i programskih formi. Klasičan primer pokušaja jcdne od najvećih evropskih TV stanica da proizvede evropski Dalas bio je ZDF i Klinika Švarcvald. Prvi put jc prikazana u Ncmačkoj oktobra 1985. i odmah je postigla velik uspch, tako da je već na saraom početku glcdanost iznosila 60%. Do januara 1986. broj glcdalaca po epizodi dostigaojc2B miliona, odnosno oko 65% auditorija. Jasna i vcrodostojna analiza pokazala je da ova serija sadrži sve činioce koji po svcmu sudeći karakterišu uspešnu amcričku TV scriju, kakva se uspcšno možc cksploatisati u okviru novc satelitskc i kablovske tclcvizijc: drama, porodica, romansa, moć, seks, intriga. Mcđutim, drugi način gledanja na uspch ove serije jeste da se vidi na koji način se ona ukiopila u odredene ključnc prcdstave kojc lcže zaprctene u svcsti modcrnog Nemca. „HEIMATFILM" Ncmački sociolog Mihael Hofman (Micuacl Hoffman) u izvanrcdnoj ncobjavljenoj analizi ovog programa povczujc njegov uspch ne za njegove očiglcdne transnacionalnc činioce, ncgo za krcativni žanr .heimatfilma", tj. filmova o lokalnim događajima i lokalnom podncblju, što kod vclikog dcla stanovništva budi jako oscćanjc pripadnosti, pa čak i idcntifikacije. Potrcba za „hcimatom', za zavičajcm i domom, za

69