RTV Teorija i praksa

Zaista, upravo ova vrsta reakcija navela je neke komcntatore da dovedu u sunmju opstanak javnih radio-difuznih usluga u budućnosti, ne zato što će ove institucije uništiti nova konkurencija, nego zato što će se te institucije uspešno izboriti sa konkurencijom, ali će u tom procesu promeniti sopstvenu prirodu u nešto što je strano osnovnim principima javnih usluga. Ovo ne znači da će oni jednostavno nuditi uvozne TV programe, nego da će iscrpsti snagu tih nacionalnih sistema i zaraeniti je televizijom domaće proizvodnje, koja će u celini biti previše mlaka i dopadljiva. Oni će povremeno pokušavati i da prodaju svoj proizvod na međunarodnom tržištu dodajući tako još jcdan složen element obrascu distribucije TV proizvoda. Međutim, ne reaguju samo radio-difuzne organizacije najrazvijenijih industrijskih društava. Na primer, na Novom Zclandu gencralni dircktor Džulijan Maunter (Julian Mountcr), po rođenju Englez, sve više podstiče domaću proizvodnju programa. Važno je naglasiti da ova politika nije stvorena izvan okvira stvarnih problema koji će se javiti prilikom nastojanja da se ta politika sprovede. Nije stvorcna ni iz idealističkih razmišljanja, mada nacionalni ponos nikad ne treba potcenjivati. Pre bi se moglo reći da ta politika logično nastaje na osnovu činjcnice da je Maunter video istraživanja i zna da je telcvizija novozclandske proizvodnje popularnija od uvozne tclevizije. AFRIČKA KOPRODUKCIJA U Africi ima sve više ugovora o koprodukciji i razmcni programa. Na primcr, u februaru na desetom Panafričkom filmskom festivalu u Uagaduguu u državi Burkina jedan broj zcmalja se dogovorio da organizuje razmcnu programa, mcdu kojima Benin, Burkina, Gviucja, Mali, Nigcr, Senegal, Togo, Tunis i Zair. U maju Egipat i Madagaskar ugovorili su razmcnu radio i TV programa. Blagi nagoveštaj budućcg toka dogadaja ili bcznačajni potczi? U ovoj fazi skoro jc ncmoguće znati, mada trcba imati na umu da su sve te zcmlje u izvesnom smishi pridošlicc na TV sccni i mogućc jc da

84