RTV Teorija i praksa

proizvodni lanac. Međutim, neophodnost komponentne obrade na mnogim mestima ozbiljno bi opteretila ovaj sistem brojnim PAL dekodovanjima i ponovnim kodovanjima, što bi neminovno negativno uticalo na finalni kvalitet slike. Ako pogledamo odnos ovog signala prema mogućim standardima emitovanja, vidimo da je stanje istovetno sa onim koje smo opisali u slučaju br. 1. Drugim rećima, ovakav proizvodni lanac bi dobro odgovarao za napajanje PAL ili SECAM predajnog sistema, ali ne bi obezbedio puno korišćenje mogućnosti MAC standarda. Dakle, pun prelazak analognih PAL/SECAM proizvodnih sistema na digitalne kompozitne PAL/SECAM formate pruža samo marginalnu korist. SLUČAJ BR. 4. Po današnjim merilima jedan potpuno komponentno-digitalni proizvodni pogon izuzetno je skup. Međutim, takav pogon nam u domenu 625/50 standarda sa formatom slike 4:3, daje najviše što današnja tehnologija može da pruži. Nema potrebe isticati da je signal na izlazu iz ovakvog programa idealno rešenje kako za PAL i SECAM, tako i za MAC emisione sisteme. SLUČAJ BR. 5. Ideja o novom emisionom sistemu koji bi pri postojećem broju linija i poluslika (625/50) pružio nove razmere slike od 16:9, izazvala je odmah pitanje o proizvodnoj bazi za takav jedan nov servis. Proizvodni lanac za 16:9 slike danas se рге može naći na laboratorijskim stolovima no na trgovačkim tezgama, ali je ipak moguće tvrditi da bi u početku takav lanac neminovno bio određena mešavina uređaja zasnovanih na analognim i uređaja zasnovanih na digitalnim komponentama. Još uvek je dosta teško proceniti kakvi bi bili kvalitativni dometi jednog ovakvog sistema, kao i koja bi bila njegova cena, međutim možemo poći od pretpostavke da bi kvalitet bio ođgovarajući onome koji možemo dobiti od sličnih, danas postojećih analogno/digitalnih sistema koji rade u formatu 4:3. Ali, treba istaći da će odnos između postojeće opreme koja bi se mogla prilagoditi da radi

156