RTV Teorija i praksa, Oct 01, 1991, page 158

digitalnom modulisanju nosioca, ali nosioca koji, za razliku od svih ostalih vrsta digitalnih modulacija, nije signal prostoperiodične funkcije vremena, već signal čija se faza, tj. učestanost menja u vremenu po slučajnim zakonima. Vrste SSP sistema su: a) SSP sa direktnom sekvencom, b) SSP sa frekvencijskim skakanjem (frequency hopping). Metod direktne sekvence ima za osnovu proizvodnju signala nosioca u vidu pseudoslučajne povorke (sekvence) bita, koja se moduliše korisnim signalom. Metod frekvencijskog skakanja u osnovi sadrži generisanje signala nosioca, čija se frekvencija menja u vremenu po pseudoslučajnom zakonu, u određenom frekventnom opsegu. Obevrste modulacija u frekvencijskom spektru modulisanog signala daju proširen spektralni opseg, kao da se prenosi pojasni šum. Sedamdesetih godina, paralelno sa standardizacijom hijerarhijskih nivoa u digitalnom prenosu, računarske telekomunikacije daju prve rezultate. Prva računarska mreža u svetu - ARPA (Advanced Research Project Agency - U. S. Department of Defense, konstruktori prof. Leonard Kiajnrok - Stanford University, prof. Miša Švarc - Columbia University) 1974. puštena je u rad. Mreža je povezivala različite tipove računara po američkim univerzitetima. Između ostalog, satelitskom vezom je povezan univerzitet na Havajima sa ostalim univerzitetima na američkom tlu. Potreba komuniciranja računara u mreži rađa i prvu standardizaciju, tzv. OSI referentne modele (Open System Interconnection), tj. protokole: sloja aplikacije, sloja prezentacije, sloja sesije, transportnog sloja, mrežnog sloja, linka, fizičkog sloja. Statistička teorija telekomunikacija daje odgovor na pitanje optimalne dužine „paketa”, tj. grupe podataka koja „putuje” kroz mrežu, s obzirom na problem zagušenja mreže. Rađa se nova podoblast u računarskim telekomunikacijama Teorija čekanja.

156