RTV Teorija i praksa

Tabela 2. KATEGORIJE NAJDOPADLJIVIJIH TV EMISIJA

Pre nego što pređemo na komentarisanje rezultata iz tabele 2 napominjemo da su gledaoci u svim serijama ispitivanja slobodno navodili pojedinačne emisije ili pak programske vrste koje im se posebno dopadaju, a da je polom urađena kategorizacija (kodeks šifara) na osnovu kriterija učestalosti pojavljivanja istovrsnih sadržaja. Za ovu priliku smo se, zbog mogućnosti upoređivanja, opredelili za svedeniji oblik organizacije dobijenih rezultata, mada to dovodi i do izvesnog narušavanja homogenosti unutar pojedinih kategorija. Prvo što pada u oči su dve protivurečne tendencije: izrazitpad „izbora” igranih sadržaja i rast opredeljivanja za emisije informativnogprograma. Ta činjenica nas postavlja pred dilemu da li je došlo do relativizacije formiranih kriterija vrednovanja televizijske produkcije u gledalištu ili su posredi pre svega vanmedijske prestrukturacije i promene društveno-političkog konteksta koje se neminovno ispoljavaju i u globalnoj programskoj orijentaciji. Razmatranje momenata koji nas mogu približiti ođgovoru na postavljeno pitanje zahteva nešto slobodniju istraživačku interpretaciju dobijenih rezultata. U godinama pre 1989. izrazito visok status igrani program je „osvajao” zahvaljujući pre svega domaćem serijalu Bolji život koji je naišao na izuzetan prijem u auditoriju. Naklonostprema televizijskoj fikciji čiji je sadržinsko-tematski krug blizak kulturno-istorijskom iskustvu gledalaca i ranije se ispoljavala, Kada se lome doda i relativno klasična medijska obrada, bez „izleta” u prezentacione forme koje nisu bliske medijskom iskustvu globalnog

97

’87. ’88. ’89. ’90. ’91. 1. Informativne emisije 13.1 13.5 28.4 29.9 37.2 1 Emisije igranog programa 74.5 69.3 36.1 32.4 24.7 3. Zabavne i rauzičke emisije a2 14.9 22.3 26.2 18.8 4. Obrazovni program u širem smislu 2.5 1.9 • 4.9 8.7 5. Varijabilne vrste • • 9.4 5.1 18 6. Ostale emisij^: 1.7 0.3 3.6 1.5 7.8 100 100 100 100 100