RTV Teorija i praksa

postigao majstorski! I ostali izvođači; Ljiljana Jovanović, Vesna Pećanac, Ramiz Sekić, Radoslav Milenković, Lepomir Ivković i Slobodan Negić doprineli su da se pred mikrofonom übedljivo nižu situacije jednog čudesnog sveta mašte, koji poetski možemo označiti da se nalazi „među javom i međ snom”. Upravo zvučna radiofonska realnost nestvarnog sveta neumoljivo se nametala slušaocu pozivajući ga da se i sara vine u nepoznate predele Tontićevog doživljaja detinjstva. Fantastičan dramolet Hulim iposvećujem, uz muziku koju je odabrao Predrag Stamenković, uzorno je radiofonsko ostvarenje, koje još jednom dokazuje kako poezija na radiju može imati odgovarajuću zvučnu projekciju. 11 TEŽNJA KA AUTENTIČNOM STILU Ljubitelje radio-drame morala je privući premijera dela Dibuk Š. A. Anskog, u radio-adaptaciji Miloša Krečkovića i Eugena Verbera. 12 Tekst je preveo Eugen Verber. Reč je o jednoj specifičnoj dramskoj obradi poznate jevrejske tradicionalne mistične legende o tajnama života i postojanja uopšte, iz pera Š. A. Anskog, koji je tek jedan od brojnih literarnih obrađivača te teme. Š. A. Anski je pseudonim pisca Samuela Rapaporta, autora koji je i dao najpoznatiju i najupečatljiviju dramsku obradu mistične legende o dibuku. Šla je, u stvari, dibuk? Osnovno značenje hebrejske reči dibuk jesie prodreti. Prema jevrejskoj tradiciji to je oznaka za duśu nekoga grešnika, koją, budući da je zao duh progoni, nalazi skrovište u telu nekog živog Coveka. Kako je reč o odličnoj Rapaportovoj obradi mistične legende o dibuku, bila je dobra ideja da se to delo uvrsti u naś radio-dramski repertoar, i to upravo u onaj njegov deo koji se izvodi na Trećem programu.

n Drugi program Radio Beograda, 15. 1 1992, 12 Treći program Radio Beograda, 15. II 1992.

102