RTV Teorija i praksa

asfaltu”, na kolovozima sa rupama i sa raznim ośtećenjima po kojima voze nervozni i netolerantni vozači, koji rado demonstriraju vlastiti prestiż, bilo zbog luksuznih vozila, bilo zbog prava prvenstva, dakle, na gradskom poprištu na kojem odjekuju sirene automobila, škripa kočnica i psovke, priča taksi-vozača deluje apartno, ali uverljivo i u pojedinim momentima uzdiže se do zanimljive usmene pripovetke, potpuno u duhu mentaliteta naših Ijuđi, sklonih epskim sagledavanjima životnih pojava. Efektno vodeći tokove ove dokumentarno-dramske slike, Olga Brajović izgradila je jednu zanimljivu emisiju koja predstavlja dragoceno svedočanstvo o savremenitn pojavama u životu glavnog grada. Majstor tona, Aleksandar Stojković, još jednom je dokazao da ume da načini pregledne i jasne snimke na terenu, u gradskoj vrevi. Setili smo se njegovog izvanrednog snimka emisije Kad sveci marširaju realizovane na raznim mestima, pa i u Parizu, kraj Trijumfalne kapije. I sada, uz šumove automobilskih motora i sirene osetili smo bilo velegrada na njegovom snimku. Taksista je emisija koja pleni slušalačku pažnju koliko zbog priče samog protagoniste, priče neposredne i iskrene, toliko i zbog briljantno snimljenog zvučnog fona. MEMOARSKA HRONIKA KAO RADIO-DRAMA U srpskoj književnosti ima malo romana-hronika posvećenih jednoj porodici. Najverovatniji razlog ncpostojanja toga romanesknog žanra treba sagledavati u relativno kasnijem formiranju našega građanstva, kad je reč o Srbiji, dok je jedan njegov deo, onaj koji je živeo u tudinskoj državi, gde je predstavljao manjinu, itnao drugačiju liniju razvoja. Reč je o građanstvu koje je živelo na teriloriji negdašnje Austro-Ugarske: srpske građanske porodice u Vojvodini i Hrvatskoj, pa i u Madarskoj, mogle su imati kontinuitet razvoja od nekoliko stoleća, za razliku od Srbije u kojoj se gradovi sa srpskim stanovništvom formiraju lek u XIX veku. To je i razlog šlo je urbana problematika ipak manje zastupljena u srpskoj romanesknoj prozi, pa i kada je

105