RTV Teorija i praksa

državama, krajevima i sl. pa su onda, prema prethodnoj odluci, angažovani i odgovarajući orkestri i pevači. Na primer, za emisije sa bosanskom narodnom muzikom kao vokalni solista pozivana je Vuka Šeherović, tada vrhunski interpretator tog melosa, ili za albansku Marija Marinković Baduli. U julu 1944. godine beogradska radio-stanica raspisala je konkurs za najbolju beogradsku kafansku kapelu. Pravo učešća imale su sve kapele i orkestri a nagrade su bile primamljive: , Prva - najbolja muzička kapela dobijała je nagradu u iznosu od 30 000 dinara i angažman u 10 emisija u sledeća 2 meseca na Radio-stanici. Za nastupe na radiju toj kapeli je sledio i poseban honorar. Takode, ova kapela bila je najavljivana kao kapela pobednica i dobitnica Nagrade „Zlatni mikrofon”. 18 Druga - druga muzička kapela dobijała je 20 000 dinara i Treća - treća muzička kapela dobijała je 10 000 dinara. Uslovi učešća orkestara i kapela bili su da na konkursu odsviraju 4 moderne i 2 narodne pesme, a glasali su slušaoci. Nisu nam poznati razlozi za raspisivanje ovog „konkursa”, osim Sto se može pretpostaviti da su ratna vremena bila takva da je moguće da je Radio-stanica polako ostajala bez stalnih saradnika. Javne emisije na srpskom jeziku Veoma popularne emisije Srpske redakcije Radio Beograda izvođene su i u javnosti i onda su imale predložak Javni čas. Tako su postojali i bili izvođeni; Dečji javni čas, Šareni čas i sl. Radi popularisanja programa na srpskom jeziku Radio-stanice Beograd, pravljene su posebne javne emisije koję su održavane po preduzećima i nadleštvima. Jedan javni čas održan je u Boru, pod nazivom Bor pozdravlja Beograd - kao direktna reakcija na emisije tipa Beograd pozdravlja Bor koję su

18 „Zlatni mikrofon” je i današnji naziv vrednih nagrada koję dodeljuje Radio Beograd u mnogim oblastima radio-slvaralašlva svake godine na Dan radija.

129