RTV Teorija i praksa

razlikuju samo po jednom glasu, na primer pop i top, tup i dub, gad i gat, jat i jad; kako to mozak radi kada Ijudi normalno govore. Ćak i u tako normalnom govoru oni izgovaraju glasove vrlo brzo. Prema našim merenjima spikerskog izgovora srpskih glasova, prosečno trajanje jednoga giasa iznosi 0,063 ml/s u muškom izgovoru, i 0,064 ml/s u ženskom izgovoru. Pri tome, u opažanju govora mora se praviti jasna razlika između pojmova čuvenja i sluSanja. Nešto se može čuti, a da se nije slušao govor, ili - može se ne čuti, a da se govor slušao. Jedan od razloga što smo u stanju da primimo i čujemo sve moguće varijacije u glasu, a date različite izgovore smatramo kao slike iste foneme, jeste činjenica da u govornoj situaciji ima mnogo redundanse, tj. mnogo suvišnih obaveštenja, više no što je potrebno da bi se nęka poruka razumela. Drugi razlog je i naše predviđanje na osnovu kontekstualne situacije, o čemu bi mogło biti reči onda kada nešto nismo mogli dobro čuti. To predviđamo na osnovu našeg jezičkog iskustva. Na osnovu našeg poznavanja sagovornika. Na osnovu materije o kojoj se govori i na osnovu našeg poznavanja jezika. Zvučna slika glasa pruža nam mnogo više akustičkih obavešienja, što mi ne iskorišćavamo uvek do kraja, ali irnamo mogućnosti da koristimo ta obaveštenja u uslovima nepovoljnim za govor. Mi se inače u normalnim uslovima zadržavamo samo na najvažnijim akustičkim elementima, tj. na akustičkim ključevima neophodnim za prepoznavanje glasova i same poruke. Kao śto smo već ranije rekli, postoje određene osobine glasova koję su stalno prisutne i koje su standardne za određeni jezik. One se mogu, ali ne smeju remetiti da bi poruka mogla biti tačno preneta. Element! koji podležu deformisanju mogu se grupisati u nekoliko kategorija. Kada je reč o vokalima, njihov kvalitet izgovora se poboljšava ili kvari i može znatno da se menja u zavisnosti od arlikulacionih pokreta na bilo kom mestu vokalnog trakta. Na tome putu vazdušna struja može naići na razne nepredviđene prepreke putujući kroz dušnik, larinks, farinks, usta, i nos.

205