RTV Teorija i praksa

prenosi poruka, i kada ta poruka treba da bade percepirana od sagovornika, tj. od primaoca. Govorna percepcija omogućava prenošenje poruke. Slušni sistem primaoca je uskladen da prima govorne složaje. Govorni glasovi mogu da se čuju ili kao deo govora, ili kao negovor. Kada smo motivisani da primamo govor, mi opažamo glasove kao nizove govornih sekvenci, bez obzira da li su u pitanju Sumovi ili tonovi. Tonovi kao akustički govorni signali primaju se potpuno drugačije od negovornih akustičkih tonskih signala. lako ima dosta eksperimentalnih radova koji se odnose na percepciju govora, ipak još uvek ima nerazjašnjenih pitanja kako se akustički govorni signali percepiraju i razlikuju od negovornih akustičkih signala. Proces govorne percepcije nije još potpuno razjašnjen i shvaćen. Mi smo sposobni da čujemo i razlikujemo govorne glasove, reči, delove govora, rečenice - tj. različite jezičke jeđinice. Međutim, u govornom signalu koji odslikava ono što je izgovoreno, ne postoje prekidi i pauze koje uočljivo dele te elemente, čak ne postoje ni pauze na onim mestima koją mi percepiramo u govoru kao pauze. Pauze u govoru se ne poklapaju sa pauzama jezičkih jedinica koje mi koristimo za tumačenje i razumevanje govora. Postavlja se pitanje kako smo sposobni da prepoznamo jezičke jedinice u vrlo promenljivom i kontinuiranom niżu zvučnih akustičkih signala. Pitanje je kako mozak tako tačno i upečatljivo odabira govorno obaveštenje u bučnoj gomili nerazgovetnih zvukova i ljudskih glasova. Kako prepoznajemo glas b u slogovima bi-be-ab kao isti glas, a akustička analiza njihovih zvučnih talasa pokazuje da ta tri b nemaju istu akustičku sliku; ili, kako prepoznajemo različite izgovore istih fonema kada ih izgovara više različitih lica različitoga uzrasta, iz različitih krajeva za vreme dok opažamo i slušamo govor? Akustički oblik jednog istog glasa čak u uzastopnom izgovoru iste osobe nije isti, a mi taj glas u govoru prepoznajemo kao isti. Kako mozak raspoznaje iste glasove kada postoji toliki broj njihovih varijacija u toku govora? Isto tako, postavlja se pitanje kako prepoznajemo reči koje se medusobno

204