RTV Teorija i praksa

SP ističe da bi društvo blagostanja bilo siromašno i nedostojno čovjeka ako ne bi njegovalo i zalagalo se za „potpunu slobodu stvaralaštva i za dostojne uslove njegove društvene promocije”. Budući svjesna važnosti političke kulturę, s jedne, i njenog niskog nivoa, s druge strane, SP sebi daje zadatak da se neprekidno bori za „ njeno unapređivanje i usvajanje od strane svih gradana”. Težnju da se kultura modernije situira u demokratske procese srećemo i u programu SKCG-DPS. Tamo se u zajedničkom pasusu sve oblasti duhovnog života zajedno pominju kao pretpostavke stvarne demokratije: „Stvarne demokratije nema bez slobodne javnosti i javnog mnjenja; racionalnog i efikasnog i demokratski organizovanog obrazovanja; kulturę i informisanja otvorenih za savremene oblike misli i znanja; primjene modernih naučnih dostignuća i stalnog stimulisanja naučno-istraživačkih napora i aktivnosti koję služe razvoju društva”. Pozitivna strana ovakvog usmjerenja kulturne politike kod obje navedene stranke donekle je umanjena izostajanjem i drugih parametara kulturne politike; pa i izostalim odredenjem spram tradicije. Koncepti kulturę u crnogorskom kontekstu su slični sa konceptima koję smo identifikovali u programima političkih partija u Srbiji zapravo po ove dvije krajnosti: iii su partije zaokupljene tradicionalizmom koji zapostavlja modernitel iii su, na drugoj strani, opčinjene modernitetom koji se ne može realizovati bez adekvatne valorizacije tradicionalnih vrijednosti. Jedina razlika u odnosu na srbijanski kontekst je u tome Sto su preokupacije tradicijom kod crnogorskih partija daleko razudenije, i nijesu paradigmatićno suprotstavljene. U vezi sa ovim imamo jednu stranku (NS) koją predstavlja specifičnost u odnosu i na crnogorski i na srbijanski kontekst. Naime, ona u svom programu na pomalo ambivalentan način ističe i elemente naglaśenog tradicionalizma (kako je već naznačeno), ali na drugoj strani istovremeno dalje razvija moderniji i razradeniji koncept kulturę i kulturne politike nego

64