RTV Teorija i praksa

1.866 Šokaca, zatim 11.317 onih koji su nacionalno neppredeljeni, 5.966 nepoznate nacionalne pripadnosti, kao i 2.516 stanovnika koji su se izjasnili po regionalnoj pripadnosti. Ukupno 168.859 stanovnika (ili 8%) izjasnilo se da su Jugosloveni, a 15.398 stanovnika upisano je u popisnu kategoriju „Ostali". Etnička šarolikost ovoga područja uslovila je i šarolikost jezika, vera i kultura. Svaki etnikum negovao je i razvijao svoju jezičku, versku i kultumu individualnost, ali je u uslovima zajedničkog življenja bio upućen i na međusobnu komunikaciju, saradnju i prožimanje. Upravo zato se Vojvodina može uzeti za primer razvijenog modela kultumog pluralizma i načina kako nacionalna pripadnost, očuvanje i negovanje svog i poštovanje nacionalnog identiteta drugih doprinose zadovoljavanju viših Ijudskih i dmgih civilizacijskih potreba. U tom pogledu vojvođanska iskustva su zanimljiva i za dmge sredine i u jugoslovenskim i u međunarodnim razmerama. Jezik, kultura, istorijska tradicija i dmga spcifična svojstva nacionalnih manjina deo su njihove pojedinačne i kolektivne samobitnosti. Očuvanje, negovanje i razvoj tih vrednosti su temeljna prava nacionalnih manjina - prihvaćena univerzalna moralna i pravna norma u međunarodnoj zajednici o Ijudskim i građanskim pravima i slobodama. Svako nastojanje da se unapredi zajednički život u Vojvodini pretpostavlja i podrazumeva svestrano, objektivno i argumentovano razmatranje, pre svega položaja nacionalnih manjina, stepena garantovanja i efikasnosti ostvarivanja, odnosno zaštite njihovih sloboda i prava, u čemu su izuzetno važna upravo mišljenja i stavovi pripadnika nacionalnih manjina. Prikupljanje tih mišljenja i stavova upravo je bio i jedan od osnovnih razloga pokretanja ovoga istraživanja. Njime je proveravana i pretpostavka da je, usled zbivanja na prostoru nekadašnje SFR Jugoslavije i društvene krize u kojoj se SR Jugoslavija našla, došlo do značajnih promena na nivou svesti o međunacionalnim odnosima u Vojvodini, posebno među pripadnicima nacionalnih manjina, što se odrazilo i na njihove stavove i ponašanje. 2. Polazeći od izuzetno važne društvene i komunikacijske uloge jezika i uloge jezika kao bitnog obeležja nacije, u ovo istraživanje uključeno je i nekoliko pitanja koja se odnose na znanje i upotrebu matemjeg ili matemjih jezika, službenog jezika, stranih jezika i uslova za negovanje i razvoj jezika nacionahuh manjina obuhvaćenih ovim istraživanjem. Jugoslavija spada u zvanično višejezične evropske države (kao i Belgija, Švajcarska, Zajednica

125