RTV Teorija i praksa

aktivnosti, sa zabavom, obuhvatale dnevno oko 33% odrasiih stanovnika. Takvi odnosi se nisu bitnije izmenili. Vreme izvan životnih i radnih obaveza se manjim delom koristi u ustanovama kulture i korišćenju njihovih usluga. Praćenje radija i televizije u zavisnosti od promena pažnje u mnogim prilikama naizmenično menja nivo individualnog uključivanja. Za neke kultume sadržaje takva nestabilnost pretvara se i u smetnju, s tendencijom njihovog potiskivanja, naročito na radiju, u polje potencijalnog korišćenja. Na drugoj strani, upravo je sveprisutnost ovih medija i prednost za delovanje u kulturi. Naime, kada se redukuju posete kulturnim ustanovama, njihovo korišćenje u zadovoljavanju kultumih potreba nadgrađuje se kvazikompenzacionom funkcijom. lako samosvojnost medijske kulture ne protivreči posredovanju dmgih, izvornih umetničkih tvorevina i estetskih vrednosti, niti u osnovi zamenjuje, niti nadoknađuje posete kultumim ustanovama. No, osujećenost koju proizvodi kriza, a koja ne proističe samo iz materijalnog osiromašenja nego i čitave klime izazvane ovim osiromašenjem povlačenja, traćenja vremena ili okrenutosti sticanju dopunskih prihoda - u nekim segmentima auditorijuma povećava izloženost medijima i kultumim programima. 2. 3. Budžet vremena radnog i neradnog dana Obim učešćaje globalni pokazatelj, koji se specifikuje utrošenim vremenom na pojedine aktivnosti. Vreme koje se odvaja dnevno za posete kulturnim ustanovama ili za umetničke predstave proističe iz želja, ali i mogućnosti da se zadovolje određene kultume potrebe. Podacima o budžetu vremena kvantifikovana je struktura korišćenja vremena među stanovnicima Srbije tokom prosečnog radnog i neradnog dana od 24 časa (Tab. 2). Među aktivnostima koje, osim slušanja radija i gledanja televizije, pripadaju pre svega sferi izbora i mogućnosti recepcije kultumih sadržaja, na oblike porodičnog i kolektivnog života stanovnika Srbije u proseku se potroši radnim danom nešto preko sat i po, a neradnim oko 2 sata. Na slobodne aktivnosti, kulturu i razonodu, utrošeno vrerae je i veće: sat i 49 minuta radnim i 2 sata i 25 minuta neradnim danom, što je 1,6%, odnosno 10,1 odsto ukupnog vremena u danu od 24 časa. To bi u proseku bilo vreme potrebno da se odgleda neki film u bioskopu, odnosno vidi pozorišna predstava.

57