RTV Teorija i praksa

Obim njihovog auditorijuma na Prvom programu TVB, u zavisnosti od termina, kreće se u velikom rasponu od 2% do 27% stanovnika starih 10 i više godina. Najveći auditorijum se, naravno, okuplja u udarnim večemjim terminima od 18.00 do 22.00 časa, mada uglavnom ispod veličina dobijenih u merenju prethodne godine. Smanjeno je bilo i interesovanje za emisije iz kulture na Drugom programu TVB „Metropolis", ~Devedesete“ i „Kultuma baština“, jer se obim njihovog auditorijuma kretao između 48.000 i 115.000 (do 2% žitelja Srbije). Veću gledanost imale su emisije iz kulture na Trećem kanalu ~Beoletra“, „Svit muvi“ i „Čekajući metroa", sa auditorijumom između 157.000 i 426.000 gledalaca, odnosno zahvatom od 5-6% stanovnika. Ipak, prema gledanosti kako kultumih programa, tako i informativno-kritičkih emisija iz kulture, televizija zadržava status najmasovnijeg medija kulture. 3.4. Samosvojna i kvazikompenzaciona fnnkcija radija i televizije u zađovoljavanju kulturnih potreba Medijsko okmženje kao bitno civilizacijsko obeležje unosi novu dimenziju u zadovoljavanje Ijudskih potreba i interesovanja, od politike do kulture. Ova promena epohalnog značaja, možda i najdramatičnija upravo u kulturnoj funkciji medija, pruža ne samo podsticaje i opštenjske kanale postojećoj kulturi. već i razvija nove, medijima samosvojne estetske i umetničke tvorevine. Prema navedenim podacima o slušanosti i gledanosti, medijske kulturne foime, samosvojne ili posredovane, imaju obimnu publiku, istina, u zavisnosti od vrste, sadržine i teimina. Ali se obim auditorijuma mnogih emisija kulturnog značenja može oceniti kao nivo iznad učešća u drugim oblicima kultumog života. Početkom i sredinom devedestih godina istraživači su kod nas konstatovali povećano interesovanje za medije i uopšte praćenje radija i televizije. Pošto se više ne može govoriti o nekim naročitim razvojnim trendovima, težište interpretacije bilo je u posebnim društvenim prilikama, glađu za informacijama i uopše potpunijim saznanjem o aktuelnim zbivanjima. Uz to, u krizi koja za posledicu ima smanjenu kupovnu moć za kultumu potrošnju i povlačenje u višedifuzno okružje svakodnevnog življenja, ravan civilizacijske funkcionalnosti i korišćenje medija u

70