RTV Teorija i praksa

meri (60%). Trećina žitelja Srbije navela je i primere emisija ili priloga na programima radija i televizije - u kojima, po njihovom mišljenju, ima neukusa. Rekiame novokomponovane narodne muzike koje se emituju u programima radija i televizije - uglavnom se dopadaju gotovo polovini žitelja Srbije (46%). Načelno govoreći, pomenute reklame naišle su na dopadanje među onom populacijom u Srbiji koja nije pokazala izraženu svest o postojanju neukusnih sadržaja u programima radija i televizije (13%), niti je znala šta tačno označava pojam kič (44%). Populacija Srbije pokazala je zavidan nivo svesti o postojanju kiča u različitim obastima umetničkog stvaralaštva, smatrajući da korifejsko mesto po kičerskim sadržajima ima muzika i da u tom smislu daleko prednjači ispred svih ostalih umemosti (45%). Od muzičkih žanrova novokomponovana narodna muzika (pop folk i turbo folk) jeste, po mišljenju svakog drugog žitelja Srbije - na prvom mestu po količini kiča koji prezentuje (53%). Značajna i dominantna populacija u Srbiji smatra da „subjekti koji daju novac za stvaranje, proizvodnju i plasman dela u umetnosti i kulturi - najviše doprinose postojanju kiča u tim oblastima i da su najodgovomiji za kič“ s obzirom na to da ~oni imaju pravo da zahtevaju i naručuju delo po svome ukusu“ (20%). Tom podatku je kompatibilan fakat da čak svaki drugi stanovnik Srbije smatra da „nije u redu da svako ko dobro plati može na programu radija i televizije da objavljuje i promoviše dela u oblasti kulture i umetnosti, nezavisno od kvaliteta samog dela“ (49%) i time pokazao izuzetno visoku svest o postojanju velikog uticaja masmedija na mišljenje, formiranje stavova i ponašanje najšireg auditorijuma, s obzirom na to da je poverenje publike u masmedije, a posebno u televiziju, izuzetno veliko. Populacija Srbije pokazala je vrlo zreo i zdrav rezon u vezi sa kanalisanjem kiča u našem kultumom prostoru, smatrajući da ga valja zauzdati sinhronizovano sa više kompetentnih aspekata, a pre svega povećanjem raznovrsnosti kvalitetne kultume ponude (11%), povećanjem odgovomosti masovnih medija u izboru kultumo-umetničkih sadržaja koje prezentuju (10%), omogućavanjem da kvalitetna kultumo-umetnička ponuda bude ravnopravno zastupljena u medijima (10%), kao i vaspitavanjem ukusa recipijenata u školama i putem drugih obrazovnih institucija (radio, TV, pozorište... - 9%).

84