SRĐ

— 25 —

ро kojijem obje kule biće poprimile onaj konačni oblik, u kojemu nam se i danas prekazuju. Nego osim Bokara, biće jamačno bila još koja tvrgjava s ove strane grada; ali užasni požar od 16. avgusta 1296. uništi dobar dio grada uprav sa zapađa, te se stoga onaj predio prozva „Garište" 1 ). Kasnije pak bi grad razdijeljen na šest područja, biva: l.o sv. Marije, 2.o sv. Vlaha, З.е sv. Nikole, 4.o sv. Petra, 5.o Pustijerne a б.о od Ivašćela [Castelum] Ех lib. Consilior. die 8. Juni et 24. Julii 1343. Megju spomenute seksterije ne spominje se Garište, jer se jamačno onda još popravljalo što je oganj bio oštetio ili uništio. To bi stalo nekako u svezi s onijem, što nam Ranjina pripovijeda, da se naim.e 1309. god. radilo oko zidina i braništa sa zapadne strane, biva sa strane predgragja Pila 2 ). Po Il.oj knjizi Reformationes, što je štampala 'jugosl. akad. doznajemo, da su se g. 1348. u isto doba gradile tri kule 3 ).. Moglo bi dakle lasno biti, da je koja od tijeh kula bila podignuta uprav na zapadnoj česti grada. Ali ostavljajuć takova nagagjanja sa svijem na stranu, imamo zaključak velikoga vijeća od II. aprila 1305., kojim se manastiru Puncijela podava dozvola, da može na svojemu zemljištu izvan bedema podići zasebnu kulu, 4 ) koja odista nakon 45 godine, biva 1350., bi sagragjena, i opstoji još i dandanašnji, ali pod iskvarenijem imenom kule Punicello, te se uzdiže gotovo povrh sadašnjeg arsenala, što je uprav bio taj dumanski manastir, posvećen sv. Ivlari, 5 ) gdje se odgajale đjevojčice (ital. pulcelle, pa odatle dubrovački idiotizam puncijele). ') Upor. Appendiili 1. ?82. 2 ) Piur. tant. Zvaio se u staro doba mjesto gdje se trgovalo, i gdje bijahu velike mjere od kamena (kameniee). ®) Bijaku odregjeni za nadgledanje odnosuijeli radnja — super laborerium trium turium — Paulus de Besti, Jaehe de Georgio, Petragna Helie de Bonda, Andreas de Lucharee, Maroe do Benessa, d. XIX mareii Maroe iil. Nalis eodem die (V. Libr. Beform. II. str. 42.) 4 ) 1305. Die II. Aprilis. In dieto maiori eonsilio data fuit iieeneia monasterio pulsellarum de faeiendo unam turim extra murum eivitatis in suo teritorio, ot debeant dare урр. CO in dieto opere, et resiđuum in voluntate d. eomitis et sui minoris eonsiiii. (Libr. Bef- II. str. 311). Isti se zakljueak eita i na str. 87. У.е knjige Beform., što je štampala jugosl. Akadem. 1897. g. s ) Upor. Stojanović: Dubrovačka Jcnjižemost str. 76. i Scriptores II. Chronica Bagus. Zagreb, 1893. 392.