SRĐ

— 432 —

U Minhenu umro je 6 o. m. najveći savremeni portretista riemacki, Frano pl. Lenbach. Od čobančeta koji je za malo novčića mrčio seiacima „zavjetne slike" razvio se preg'alaštvom umjetnik, za koga su se vladari i geniji jagmili da ih ovjekovječi svojom kičicom. I slavu i bogastvo i piemstvo, sve je stekao svojim radom. Za riim su ostali portreti od gotovo svih savremenih evropejskih vladara, velikih državnika i heroja znanosti ili umjetnosti, ali najviše od kneza Bismarcka, kojega je nebrojno puta slikao. — Rodom je bio iz Bavarske (1836.) od oca zidara, kojega je bog bio nadario sa šesnaestero druge djece. * * * U dubokoj starosti od 82 godine preminuo je u Budimpešti 7 o. m. najveći i najplodniji romansjer, ponos i dika magarskoga narođa, Mavro pl. Jokai. Pored pjesama, koje je pisao u ranijoj mladosti, on je pisao još i veće romane, pripovijetke, pozorišne komade i uređivao je političke, kriiževne i šalive listove. Negovi romani, na broju 350 svezaka sa 3937 tabaka, imaju svjet.skog glasa i prevedeni su na sve gotovo evropske jezike. Jokai je bio vrlo dobro poznat i srpskoj čitalačkoj publici. * * * 10 o. m. umro je od kaple u 64-oj godini života najslavniji putnik prošloga vijeka i najzaslužniji čovjek za geografiju Afrike, Непгу Morton Stanlej. Punih 19 godina proveo je, s malim prekidima, u ekspedicijama u Africi i prošao ogromne, dotle nepoznate, prostorije u unutrašriosti, kao niko prije riega. Negova slava počirie već od 1872. godine, kad je po nalogu Gordona Benetta, vlasnika „Newyork Horald-a", prontišao na jezeru Tagariici slavnoga. afričkog putnika d.ra Livingstone-a, za koga se od više godina nije ništa znalo. Isto tako je slavno riegovo djelo, kad je golemim trudom oslobođio Nijemca Bmin-pašxi i Talijanca Casati, a najzaslužnijo kad je 1876-7 ispitao tok rijeke Konga i tako omogućio osnovarie slobodne države istoga imena. Tek poslije riegovih putovaria Afrika je postala poznata svijetu i pristupačna kolonizaciji, trgovini i prosvjeti. O svojim putovaiiima štampao jo Stanley više djela. Taj novinar bio je pravi self made man, koji se u mladosti dosta napatio, ali je svojom nepokoleblivom energijom i istrajnošću postepeno stekao znaria, dobrih položaja, ugleda, slave i najzad i porodicne sreće. Pravo mu je prezime Rovland, a lieki Stanlej bio mu je poočim. * * * Na 9 o. m. preminuo je u Biogradu nakon kratka bolovaria Dimitrije Nešić, bivši profesor matematike u Velikoj Skoli i predsjednik Akademije Nauka, kao naučeriak poznat i izvan granica svoje domovine. Neko vrijeme bio je i ministar prosvjete u Srbiji. Mir pepelu riegovu!