Topola

meda a za\jet, neka u napredak samo naravna Ijepota sladi; Gorštak skladnu umjetnu frulu svoju, neka se samo uz nju svedjer u napredak kolo igra na svetkovini slobode. Ovimi zavjetnimi darovi božici slobode odlaže se bezputnd samoživsko nasladje i razkošje, koje je pogubno slobodi, a zadržavaju Se dragosti života, koje pristaju slobodi: prava Ijubav, umjerena veselost, liepa naravnost i naravita umjetnost, u kratko: prava uljudba, prava prosvjeta uma i srca. Svećenik boga Ijubavi u završnoj molitvi sTavi preporodjenu domovinu, a na njegov poziv pjeva na koncu sav narod divan slavopjev slobodi; O liepa, o draga, o sladka slobodo, dare, u kom sva blaga višnji nam bog je do, uzroče istini od naše sve slave, uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zla ta, svi Ijudski životi ne mogu bit plata tvoj čistoj Ijepoti! -< Dubravka- Gundulićeva nema poput drama, na koje su sadanji polaznici pozorišta vični, jaka dramskoga pokreta, koji zapletom i razpletom dogadjaja silno zabavlja, iznenadjuje, šaljivo ili žalostivo potresuje. Pa ipak je >- Dubravka" i za pozorištni uspjeh \ješto sastavljena. Sgodnim izmjenjivanjem dražestnih lirskih pjesmica, umnih razmišljaja, smiešnih sutika, žarkih žalovitih ćućenja, veselih pustovoljština, razvija se Dubravka- svedjer zabavno, svedjer raznolično, a u svem tom šaljivo-ozbiljnom razno*' ličju nikad se ne gubi, nego svedjer prosieva glavna misao drame, koja na koncu svim sjajem provaIjuje u veličajno proslavlje slobode i njezinih družica, ijubavi i prosvjete.

XXXVII