Topola

81

I. Olympski bogovi. Asklepij.

Aquilo, koga radi burne mu sile rado pomišljahu drzkim otmičarom djevojaka. Tako je on po staroj attičkoj priči odnio Oreithyju, kćer Erechtejevu, kada se je igrala kraj rieke Ilissa. Sinovi mu bijahu iz argonautske pride poznati Boreadi Kalais i Zetes. Odkako je bio Borej u persijskom ratu na predbrežju Sepiji onako jako oštetio brodovlje kralja Kserksa, zavolješe ga Athenjani u velike i sagradiše mu molnicu i žrtvenik. Dočim je Borej bog zimskih oluja, jest Zephyr ljubezni viestnik proljeća, radi česa mu i dadoše jednu Horu za ženu. U Rimljana se zvaše Favonius (od favere, prijati), kojim imenom htjeđoše oni nagoviestiti blagotvoran mu dojam na uspješan razvoj bilinskoga svieta. Boravište tih i drugih glavnih vjetara, zvanih Roto (lat. Auster, južnjak) i Euro (lat. Eurus, takodjer Vulturnus, jugoiztočnjak), čas razstavljaše priča, čas ih pak sdruživaše u vjetrovitu brdu, što no ga pomišljahu na bajovitu otoku Aeoliji, gdje vjetrove štiti i nadzire kralj Aeol. Osobito živabno karakterisana su Četiri glavna i Četiri uzgredna vjetra na reliefih, koji sn se sačuvali na tako zvanom tornju vjetrova п Atheni. To je iz najkasnijega doba grčke nmjeće potječuća osmouglasta sgrada sa dva mala predvorja, koje drže po dva stupa, 1 s poluokruglom dogradnjom, na koje su viencu prikazani u reliefu likovi od osam vjetara, svaki posebice karakterisan.

j. Bogovi poroda i Ijekarstva. a. Asklepij (Aesculapij). Potrebu, da se štuju osebni bogovi poroda i liečenja, osjetiše, bi reć, istom kasnije, barem Asklepij, u Rimljana zvan Aesculapius, u Homera još nije bog. Priča pripovieda takodjer, da ga je Zeus übio gromom, razljutivši se, što je Asklepij svojom čudnovitom umjetnošću ća i mrtve oživljavao i tako se stao drzko pačati u prava njegova. Smatrahu ga obćenito sinom Apollona, koji da se je i radi njegove smrti osvetio Zeusu übivši MythoLogija. 6