Topola

85

I. Olympski bogovi. Nemesa, Tycha.

Tvorna je umjetnost razmierno tek kasno stala tražiti oblike za iloire, te se podhvatila, data tri jednaka i uporedo stojeća ženska lika attributi pobliže karakteriše. Prikazuju ih kao prelje ili viestnice usuda, pa im u to ime daju u ruke svitak, ili ih prikazuju, kako pišu po svitku. Tek prilično kasno udomiše se tri imena KJotha, Lachesa i Atropa, pa su onda uporedo stali lucid i attribute njihove. Relief u sivici kao i mramorni zrtvenik u Madridu najznamemtije su antikne prikaze te ruke. b. Nemesa, Tycha (Fortuna) i Agathodaemon (Bonus Eventus). Nemesa znamenuje za pravo dodjelbu onoga, što komu pripada, i uslied toga zlovolju s onoga, što ne dolikuje. Ne poznavajući nje Homer jo.s kao božice, istom se je kasno, bi red, zavelo njezino bogoslužje. Nju držahu božicom sumjernosti, koja bdije nad tim, da se ne naruši ravnovjesje ćudorednoga svjetskoga poredka, nego da se sreća i nesreća ljudem dolično dieli. Odatle nastade kasnije pomisao o kaznilici i osvetnici svih ljudskih grieha i opačina, tako te je ona u tom obziru srodna Furijam. I Rimljani ju prigrliše, barem joj kip bijaše na Capitolu, no rimska pučka vjera nikad je nije prihvatila. U starije doba prikazivahu jn skroz nalik odjevenoj Aphroditi, tako da se je po nekoj umjetnickoj prici mogao kip Aphrodite s mjesta posvetiti kao Nemesa. U kasnije vrieme nastojahn gomilanjem attribnta označiti raznovrstno znamenovanje njezino; ali doslije nije se našao ni jedan veći kip ili skupina, za koji bi se moglo sigurno nztvrditi, da prikazuje upravo nju. Tycha, božica dobre kobi, po najobičnijoj pomisli kći Okeana i Tethyde, najviše se štovaše kao zaštitnica i čuvarica gradova i kao takova imadjaše hramova i kipova u mnogih grćkih i asijskih gradovih. No malo po malo prevladjivaše pomisao, da Tycha udjeljuje kako sreću tako i nesreću, po čem je jednaka rimskoj Fortuni, u kojoj se nazrievaše izvor svemu nenadanomu u životu ljudskom. Začetnikom rimskoga Fortunina bogoslužja držahu kralja Servija Tullija, koji je zaista imao uzroka scieniti se miljencem sreće. On joj sagradi pod pridjevkom Fors Fortuna hram i učini 24. dan Junija obćenitim svetcem te božice. Kasnije se Fortunino