Topola

a sebe dao čvrsto svezati za jarbol. Roditelji Sirena zovu čas riečkoga boga Acheloja i jednu Muzu, čas Phork) r sa i Ketu. U Homera su dvie Sirene, kasnije ih broje tri ili četiri, i upliću ih u razne irie priče, kao u argonautsku i sicilsku priču o otmici Proserpine. Vele bo, da im je Demetra dala ptičji struk za kaznu, što nisu pritekle u pomoć svojoj družici, kada ju je bio ugrabio vladar podzemnoga svieta. Još se priča, da su se natjecale -s Muzami, no da su ih te svladale. Umjetnost ih prikazivaše nalik na Harpyje djevojkami s krili ) ptičjimi nogami, kadšto i pravimi pticami djevojačkih glava, ili i s nikami i poluljndskim gomjim tielom, te im se onda obicno pridavahn i glasbala. A jer je njihov piev zaludjenim od njih donosio smrt, stadoše ih na grobnih spomenicih metati kao genije smrti. 9. Okeanovo pleme. Vodenim duhovom valja napokon dodati još brojno pleme potomaka starca Okeana, Okeanide ili Okeanine, i rieke, koje daleko teku zemljom. Postanak bo rieka tako pomišljahu, da one potječu iz Okeana, koji obtječe zemaljsku kruglju, pa da tekući izpod zemlje u vrutcih izlaze na površje. Sam Okean jest po theogonskoj priči najstariji sin Uranu i Gaeji, dakle Titan kao i žena mu Tethyda. Ali jer se nije bio s drugimi Titani zapleo u borbu proti Zeusovu gospodstvu, nije ga zadesila njihova užasna kob, nego mu bijaše dano u veselju i podpunoj nezavisnosti gospodovati svomu drevnomu carstvu. Boravište mu pomišljahu daleko na zapadnom kraju zemlje, odakle nikada nine dolazi u skupštine bogova. Grci u velike štovahu i riečke bogove poradi л-elike znamenitosti njihove za plodnost zemlje, ali njihov kult bijaše samo lokalan. Jedino Acheloja, najveću od svih grčkih rieka, bi reć štovahu obćenitije. Za riečke bogove mišljahu, da borave budi u samoj dubini rieke, budi u pećinastih špiljah blizu vrela, i držahu ih, već prema veličini rieke, čas nježnimi mladići, čas krepkimi muževi, čas na-

96

Drugi odsjek.