Topola

110

Dnigi odsjek.

biser-pjenu zabitnih vrela i potoka. No i rado se kao dvorkinjice pridružuju onim višim božanstvom, 0 kojih se naročito mišljaše, da gospoduju prirodnim životom. S toga ih vidimo, kako se u Dionysovoj pratnji podaju bakchantskomu veselju. ili opet kao Aphroditinu svitu, ili napokon gdje kao brzonoge lovice s Artemidom jure po polju i gori. Po prirodnih područjih, u kojih gospoduju Nymphe, razlikujemo: 1. Vodene Nymphe, medju koje spadaju u širem smislu i Okeanide i Nereide. Amo se übrajaju samo Nymphe kopnenih voda. potoka i vrutaka, koje se osebnim imenom zovu Naja de. Ako 1 nemaju kao niža božanstva svojih hramova, ipak su ih u velike štovali kao blagotvorne gojiteljice bilja, kojemu dovode hranu, i po tom opet indirektno kao hraniteljice ljudi i goveda. Poput mor-skih Nympha umiju i one proricati. te ljube pjesmu i pjesničtvo. 2. Gorske Nymphe ili Oread e, kamo spadaju i dolina i jazvina (Napaeje), razgranjeno pleme, koje se opet po osebnih gorskih priedjelih zovu osebnimi imeni. Najslavnija od njih u priči jest boeotska Nympha E c h a. Zavoliv svom dušom krasnoga Nark is s a, koji bijaše sin riečkoga boga Kephisa, ne dobi od njega milo za drago i ginjaše s toga od sve veće tuge, dok joj se napokon posve propalo tielo ne stvori pećinom i osim glasa ništa od nje ne preostade. Ali na Narkissu, koji bijaše s tašte samoljubavi prezreo liepu Nymphu, osveti Aphrodita uvriedjeni si rod. Kada je on jednom na Helikonu lovio lov i ožedniv nadnio se nad srebrojasan vrutak, da se napije, učini božica, neka se zaljubi u svoj vlastiti lik, što mu ga odražavaše vodena površina. Bivši mu do лпека nedostiživim drago srca njegova, poginu od tuge za njim. Ali po njem prozvani cviet ostade symbolom bezdušne Ijepote. Muzej u Napulju (druga dvorana bronca) imade brončanu statuettu divotne Ijepote, koja prikazuje Narkissa, kako prisluškuje Ecbi (slika 48.). Jednako se jedna dražestna mala bronca berlin-