Topola

111. Božanstva zemlje i podzemlja. Satyri.

111

skoga muzeja, kao i dniga nalik joj u galeriji Uffizia n Firenci (drnga dvorana brortca) obično drži za Narkissa. Jest to lik nježna mladića, koji glavom na lievo dolje gledi, a n crtah mu se ličnih ogleda presladka melankolija. 3. Dryade ili Hamadryade (Nymphe drveća), na koje se je pomisao, bi red, istom kasnije rodila. Ali jer se je za njih vjerovalo, da im je bitak sdnižen sa životom drveća, u kom prebivaju, take da s njegova razora i one umiru, možemo ih, budući one umrle, samo u prenesenom smislu nazvaty božicami. Stovanje Nympha bijaše drevno u Grčkoj, te priedje odanle i k Rimljanom. Žrtvovahu im koze i jaganjce, mlieko i ulje. XJmjetnost prikazivaše Nymphe milimi djevojkami, obično prilično lako odjevene, i pridavaše im kao odlikovanje cvieće i vience. Imade veoma mnogo reliefa, gdje ih vidimo, kako se kreću plesnim korakom, a vodi ih Herme do zvukova Panove syringe. A Najade prikazivahu, kako crpe vodu, ili s inimi attributi, koji su u svezi s njihovim elementom. 5. Satyri. Uz Nymphe kao ženske repraesentante života u prirodi vidimo tuštu nižih šumskih i vodenih daemona mužkoga roda, naime Silene i Pane, koje je težko posve razlučiti. Obično se Satyri (Fauni) pomišljaju pravimi gorskimi i šumskimi duhovi te nerazdruživimi od Dionysa, komu su Zajedno s Bakchanticami dvorjanska svita. Glavno obiIježje njihova bića jest surova putenost i pustopašna obiest. Radi poluživinske im pohote pomišljahu ih i poluživinami : tuponosa pa i inače neplemenita lica, kuštrave kose, kozolikih ušiju, i konjskoga ili kozjega repa na hrbtu uz inače čovječje udove. Poput Nympha vole oni glasbu i pies; glasbila im jesu syringa, frula, cimbulje, tambrlin i dajre. Vinskomu užitku strastveno su odani kao i njihov gospodar. Ali dočim vinska omama u njemu budi sanjarski uzhit i uzvišena čuvstva, doima se njih samo neplemenito i čini ih home za svakojake ludosti i goropadi. Umjetnici staroga vieka yeoma često kuSahu prikazati Satyre. No brzo se okaniše prvotnoga ružnoga i poluživinskoga lika i zado-