Topola

118

Đrugi odsjek.

arkadskoga gorja i drugih pastirskih naroda, istom kasnije dostao obćenitijega priznanja i veće vriednosti. Po običnu mišljenju on je sin Herma i Nymphe Penelope, kćeri Dryopove. Rodivši ga mati, vrlo se prestraši njegove spodobe, jer bijaše rogat, čupav po svem tielu, te imaše kozje noge. Ali otac ga nmota u zečju kožu i odnese na Olymp, gdje ga pokaže svim bogovom, koji se vrlo obraduju čudnovatu šumskomu vražiću. Pana štovahu grčki pastiri od davnine najmoćnijim si zaštitnikom, s toga mu bijahu naročito svete gorske špilje, u koje bi noću ili za oluje utjerivali blago. Takovih Panovih špilja bijaše osobito mnogo u arkadskom gorju, ali i jedna podno athenske akropole, onda na gori Parnassu u Boeotiji i drugdje. Pomišljahu ga bogom vrlo vesele i živahne ćudi, koji najvoli kao lovac bluditi šumom, radi česa su Pana jednako štovali lovci kao i pastiri. I ribarstvo i pčelarstvo bijaše pod njegovim zakriljem. Kao pastirski bog voli Pan i glasbu. Vraćajući se večerom s lova, izvodi sladke pjesme (kako o njem veli homerski hymnus) na pastirskoj fruli (syrinx), koju je obreo, i Oreade pjevaju uz njih slavu bogova i plešu veselo kolo. Obret pastirske frule zaodješe bajoslovci pričom, u kojoj se spominje Nympha Syrinx, koju da je Pan žestoko ljubio. No ona, ne uzvraćajući mu ljubavi, pobježe, pa kada se je Pan bio dao u potjeru za njom, zaprosi zaštitu u Gaeje, koja ju na to učini trskom. Od te trske izreže i načini Pan po Nymphi nazvanu syringu, sastavivši u jedno sedam sviralica. I pies ljubi Pan onako strasU'eno kao i glasbu. On je, kako pjeva grčki pjesnik Pindar, „najvjestiji plesač bogova“. Najradje pleše po cvietnih poljih s gorskimi Nymphami i sл'е ih razveseljuje svojimi smiešnimi skokovi, kod kojih mu u velike pomažu njegove jarčeve noge. Kao šumski daemon umije Pan i proricati, on je dapače po nekojih istom dao Apollonu taj dar.