Topola

111. Božanstva zemlje i podzemlja. Pala. Termin.

125

Umjetnici su, čini se, Flora prikazivali kao Horn proljeća, cvatućom i cviećem ovjenčanom djevicom. ICrasan takov mramor-kip nadčovječne veličine jest farneška Flora napuljskoga muzeja (5. dvorana), koja potječe iz kupka Caracallinih u Rimu (slika 55-) Veoma je dvojbeno, da li je tako zvana Flora kapitolskoga muzeja (dvorana nmirućega gladiatora), koja prikazuje mramorni kip naravne veličine s viencem oko glave, zaista prava Flora. 12. Pala (Pales). P al a ili Pares je stara pastirska božica italskih naroda, a s njom valja dovesti u savez ime Palatij, koji izprva bez dvojbe ne bijaše no pastirska naseobina. Od nje moljahu italski pastiri plodnost i zdravlje svojim stadom. Njezin blagdan dne 21. Aprila smatraše se ujedno danom osnutka Rima (Palilia). Tu bijaše gotovo posve na seosku, ujedno se obdržavahu vele drevni običaji, od kojih je naročito znamenit taj, da su pastiri, želeći se očistiti grieha, skakali kroz vatru užganu od slame, pa i svoja stada natjerivali na skok preko toga kriesa. Božici žrtvovahu prosene pogače i mlieko. Doslije se ne može reći ; da su ju umjetnici kušali prikazati. 13. Termin. Ako se i ne doima uspievanja usjeva i plodnosti stada, smijemo Term in a ipak donekle übrojiti u poljske bogove, jer on bijaše osobit zaštitnik medje. S toga je on najprije čuvar privatnoga imutka, i svi mu medjaši bijahu posvećeni, radi česa su ih i namještali uviek uz vjerozakonske obrede. Ali da se puk pravo uvjeri o svetosti medje, zavede kralj Numa poseban blagdan bogu medje, Terminalia, koji se je svake godine svetkovao dne 23. Februara. Gospodari dotičućih se zemljišta obićavahu tada medjaše ovjenčati i bogu žrtvovati lepinju, koji put i janje ili odojče. No u širem znamenu jest Termin i bog, koji štiti i pć&i na državne medje. Kao takov imadjaše kapelicu u Minervinu hramu na Kapitolu, a kip mu stajaše posred hrama kapitolskoga Jupitra, što priča ovako tumači. Kada je Tarquinij bio zasno-