Topola

182

Treći odsjek.

da je Medusa pogubni olujni oblak, kojega pobjedonosni sunčani junak s neba goni. Toj se starijoj jezgri pridružiše kasnije još mladje pride, koje pripoviedahu daljne vratolomije i junačtva Persejeva. Najpoznatije od njih jest oslobodjenje Andromede, što ga je Euripide obradio u svojoj glasovitoj drami, i kojim su se još poslije njega često bavili pjesnici i umjetnici. Ta priča glasi ovako. Cassiopeja bijaše žena Kepheju, aethiopskomu kralju. Pohvalivši se ona, da je Ijepša od samih Nereida, zamoliše one Poseidona, neka ih osveti. On ih usliša i ne samo poplavi zemlju, nego našalje i biesnu morsku neman, koja je proždirala ljude i blago. Ammonovo proročište obeća spasa, ako se kraljeva kći Andromeda izloži na grabež nemani. Nerado popusti kralj molbam svoga naroda, te dade Andromedu privezati za pećinu blizu mora. Tako svezanu zateče ju Persej, vraćajući se sa svoje vratolomije u zemlji Gorgona. Ne oklevajući priteći u pomoć, obori se on na morsku neman, übije ju i oslobodi drkćuću Andromedu, koja se po tom uda za svoga spasitelja. Još kasniji potomci, kojim se je i ta sgoda činila igrarijom, primisliše, da se je Persej za Andromedu imao još boriti s njezinim stricem Phinejem, komu ona bijaše prije toga obećana. Tuj morade Medusina glava prvi put pomoći, te okameniti Phineja i njegove vojake. Persejeva se priča po tom završuje junakovim povratkom u Argos. Persej se doduše izmiri s djedom svojim Akrisijem, koji bijaše od straha pobjegao u tvrdu Larissu, no pošto proročište ipak mora imati pravo, postane Persej i nehotice njegov übojica. Na obdulji, što ju njemu u čast prirediše Larissani, übije on Akrisija, bacivši nesretno diskos. I ta crta sadržaje očitu nagoviest Persejeva prirodnoga znamena, jer diskos znači sunčani kolut (sravni priču o Hyakinthovoj smrti). Persej se radi toga žacaše preuzeti baštinu übijena djeda, te zamieni Argos za Tiryns, što mu ga prepusti egapenthe, sin Proetov. Zatim sazda gradove i\li-