Topola

111. Pokrajinske herojske price. Attički mythos.

209

tionida i zakraljevanjem Aegejevim. Tako glasi mythska predaja. No po svoj prilici nije nikada kralj s takovim imenom vladao u Atheni, nego je Aegej (vodenjak) samo pridjevak morskoga boga Poseidona, prvaka boga moroplovnih Jonaca. Aegej, veli se dalje, ne imadjaše poroda od srca, akoprem se bijaše oženio do dva puta, s toga podje k proročištu u Delphe, ali se uzput svrati k troezenskomu kralju Pittheju i rodi s kćerju mu Aethrom Theseja. Polazeći iz Troezena sakrije mač i sandale pod golem kamen i rekne Aethri, neka mu sina pošlje za njim u Athenu ; dim bude jak odvaliti onaj kamen i izvaditi otčev mač. Pod rukom mudra Pittheja, koji ga dade uvještiti musičkoj i gymnast! čkoj umjeći, poraste Thesej do zorna mladića. Medju učitelji mu spominje se i Kentaur Chiron, koji je upravo morao naučati pravoga junaka mythske pradobe, Navršivši Thesej šestnaest godina, odvede ga mati k onomu golemomu kamenu, pod kojim bijaše otčev mač i obuća. On ga bez muke digne i odpočne sada svoje junakovanje. U mladosti savlada cielo čislo pogibeljnih zapreka, koje ga smetahu na putu iz Troezena u Athenu. Obično se spominje cyklus od šest takovih čudnih sgoda. 1. Medju Troezenom i Epidaurom übi on Peripheta, Hephaestova sina i hroma poput otca si, koji je navaljivao na putnike i übijao ih gvozdenom kijačom (s toga Korynetes ili kijačar). 2. Na Isthmu pogubi drugoga silnika i razbojnika Sin is a. Taj bacaše putnike u zrak s pomoću omorike svinute k zemlji (s toga Pityokamptes ili svijač omorike) i übijaše onda razmrskanike do kraja. Thesej ga pogubi jednakom smrću. 3. U šumskom kraju Krommyona übi divju i pogibeljnu krommyonsku krmaču. 4. Nedaleko odavle na skironskoj pećini na medji Megare bašovaše treća hudoba Skit on, koji prisiljivaše putnike neka mu peru noge, te ih onda nogom obaraše u more sa strme pećine. Thesej mu spremi istu sudbinu.

Myth ologija .