Topola

214

Treći odsjek.

duševni život, i iroa vitkije, većn okretnost i hitrimi nagovieštajuće tielo, nego dorski junak. Nježnije i elegantnije The?ejeve forme ne odisu bikolikom Heraklovom snagom, koja već sama po-sebi mora pobiediti, nego jakošću, kojoj za uspjeh treba bitrine i spretne vještine. Lice je prijatnije, kosa manje kovrčava, nego u Herakla, brade obično ni ne ima. Tako ga prikazivaše razvijena grčka umjetnost; a mladja nastojaše forme tiela prikazati još okretnije i Ijepše. Sto se napokon tice Thesejeva odiela, nosi on čas lavskn kožu i kijaču poput uzora si Herakla, a čas i chlamydu i petasos attičkib epheba. Umjetnina, koje prikazuju Theseja, puno se je manje sačuvalo, nego Heraklovib. Ako se pravo tumači, ima britski muzej Theseja, kojega vriednost nadmašuje sto drugih. Medju sacnvanimi naime kipovi sa zabata Parthenona ima jedna nebrifno na lavsku kožu spustivša se figura, jos dobro sacuvana, osim nosa, rnku i nogu (slika 75). Ona pripadase velikoj skupini iztočnoga zabata, koja prikaznje prvipojav netom se rodivše Athene medju zacudjenimi bogovi. To je krepak mladić veličajnih forma, pravi ideal muževne krasote. No ipak se ta figura s većom vjerojatnosću drzi za Dionysa. Liepa sknpina od bronca, Thesej u borbi s Minotaurom, nadjena bi nedavno kod Aphrodisija u dolini gornjega Maeandra, te je sada svojina berlinskoga muzeja. Na sporaemitom već tobožnjem Thesejovu hramu n Atheni imade još osam metopskih polja s relief!, gdje se vide djela Thesejeva. No sve je to žalibog nemilo osakaćeno. Najvrstniji relief, koji predstavlja junaka u borbi s Periphetom, sniraljen je na sadri, te se taj snimak sada nalazi u berlinskom muzejn (u dvorani farneskoga bika). Borbu Thesejevu s Amazonkami, kad bijahu udarile na Attiku, prikazao je Phidija na vanjskoj strani Parfhenonina Od toga djela ostade snimaka sve do nasega doba. Amo redamo jos i veću komposiciju na traku, koja je zajedno s već spomenutim prikazanjem lapithske borbe s Klentauri resila stienn celle n Apollonova hramu u Phigaliji, a sada se čuva u britskom muzeju. Medju grckimi borci lako je prepoznati Theseja po lavskoj koži i kijači, kojom zamahnu na jašuću Amazonku, valjda vodju dusmanske vojske. Ni u lapithskoj borbi na zapadnora zabatu Zeusova hrama u Olympiji ne raanjka Thesejeva figura. Prizor, kako Thesej izpod kamena vadi otčev mač i obuću, prikazuje relief ville Albani u Rimu.

8. Kretski mythos. a. Minos i Minotauro. Nejasni i nerazgovjetni jesu kretski mythi, jer je tu već rano preoteo maha phoenički i phryžki dojarn, a domaćih izvora ne ima. Najstarijim kraljem zemlje obćenito se smatra Minos, sin Zeusa i Europe, koju Homer zove Phoenixovom