Topola

111. Pokrajinske herojske price. Kretski mytkos.

215

kćerju. Kasnije učiniše od toga Phoenixa Ag enora, phoeničkoga kralja u Sidonu, te smisliše priču, da je Zeus ugrabio Europu u spodobi bika, te s krasnim plienom svojim na hrbtu preplivao na Kretu. Ondje rodi ona od njega Minosa i Rhadamanthysa, po nekojih i Sarpedona, te postane kasnije žena Asterionu, koji Zeusove sinove odhrani kao svoje i Minosu namrie gospodstvo. Posve je neizvjestno, kako i kada niče ta priča. Tako isto je nejasan prirodni znamen Europe. Obično ju shvaćaju mjesečevom božicom i tumače njezino odvedenje na Kretu kao presadbu Syrskoga bogoslužja Astarte na taj otok. Tada vladaše na Kreti Minos, protjeravši svoju braću, od koje Sarpedon otidje u Lykiju, a pobožni Rhadamanthys u Boeotiju, i oženi Pasiphaju, koju drže kćerju Helija i Perseide. Sinovi joj jesu Katrej, otčev zamjenik na priestolju, Deukalion, Glauko i Androgej, a od kćeri najslavnije su Ariadna i Phaedra. Minos poda Krećanom mudre zakone i osnuje pomorsko gospodstvo nad otoci aegaejskoga mora i pače sve do Attike. Zeleći zasvjedočiti svoje pravo na kraljevstvo, zamoli Minos Poseidona, neka iz mora pošlje bika, koga će mu on žrtvovati. Bog mu usliša molbu, ali zasliepljen krasotom životinje turi ju Minos medju svoja goveda. Za kazan uzpiri Poseidon u Minosovoj ženi nenaravsku ljubav k njemu, i plod njihova druženja bijaše Minotauro, neman od ljudske i bikovske spodobe, koju Minos zatvori u Daedalom sagradjeni labyrinth. Hranili ga ljudmi, budi zločinci, budi mladići i djevicami, što ih davahu svladane zemlje u ime danka. To potraja tako dugo, dok nije Thesej došao na Kretu te s pomoću Ariadne i Daedala pogubio Minotaura. Tako glasi zagonetna mythska predaja, što ju je najlakše raztumačiti tim, da INlinotauro nije izprva bio drugo, nego stari idol phoeničkoga sunčanoga boga Baala, koga pomišljahu u bikovskoj spodobi i komu običavahu žrtvovati ljude. S toga Thesejevo übijstvo Minotaura znamenuje pobjedu prodrievše na Kretu