Topola

IY. Zajednički podhvati itd. Kalydonsk lov.

219

zubom tielo, da je odmah izdahnuo. Jednaka sudba zadesi Hyleja i mnoge od pasa, dok najposlije Meleagar krepkom rukom ne baci sretno sulicu i na smrt ne rani neman, koju naskoro uz pomoć inih posve pogubiše. Meleagar dobi dobitničku nagradu, glavu i kožu übijene životinje. No prepustivši on krasnoj Atalanti, koju ljubljase, dobitničku nagradu, jer je ona prva bila ranila vepra, ozlovolje se radi toga zavidni P 1 ex ip p o i Toxej, braća Meleagrove matere All hae je, a sinovi kralja Thestija u Pleuronu. S toga oni uvrebaju Atalantu i otmu joj plien. Gnjevan radi toga übije ih Meleagar, a po tom bukne rat medju Aetolci i pleuronskimi Kureti. Izprva predobivahu Kalydonci; no kada je Meleagar za to, što ga je njegova mat! proklinjala od tuge za übijenom braćom, srdit se uklonio iz borbe, ne mogoše se oni održati na bojnom polju i naskoro dušmani strašno pritisnu njihov grad. Uzalud zaklinjahu u toj nevolji kalydonske starješine i svećenici junaka Meleagra, neka pomogne, uzalud moljaše ga stari mu otac, uzalud sestre i pace njegova mati. Meleagar ostane neumoliv, kao Achillej u trojskom ratu, razsrdiv se na Agamemnona radi otete robinjice. No napokon ipak ukroti prkosno mu srce njegova žena, krasna Kleopatra. On se oruža i provali na čelu svojih medju jurišajuće dušmane. Kalydonci doduše izvojuju sjajnu pobjedu, ali iz žestoka boja više se ne vrati vitežki junak Meleagar. Nemila Erinyja, koja bijaše čula majčinu kletvu, ugrabi ga po Apollonovih strielah. To je stariji oblik priče, kako ju već u velikih orisih crta Ilijada. Ali tragikom ne bijaše ta smrt junakova dosta tragična; oni prismisliše, da su Moire odmah nakon Meleagrova poroda došle k njegovoj materi Althaeji i prorekle joj, da njezin sin ne će dulje živjeti nego dotle, dok izgori upravo razžarena cjepanica. Na to Althaeja brže bolje izmakne cjepanicu iz vatre i brižno ju sakrije u dobro zaključanu škrinju. Ali kada je Meleagar übio Althaejinu braću, turi ona u prvoj žalosti i srčbi na