Topola

IV. Zajednički podhvati itd. Thebanski cvklus.

22 7

rinthski mladići i koje šta natucati o njegovu tajinstvenu porieklu. To uzbudi u njem mučnu dvojbu. S toga, želeći doznati pravu istinu, podje k delphičkomu proročištu, ali dobi samo zagonetnu uputu, neka se ne vrati u svoju domovinu, јег će übiti svoga otca i oženiti se materom. To ga prestraši i on se ne htjedne vratiti u Korinth, nego krene u Thebu, da upravo tom svojom nadrimudrošću pospješi nesreću, kojoj se je toliko trsio übjeći. Na putu sukobi se s otcem Lajem, koji je takodjer išao k delphičkomu proročištu, želeći pitati za savjet glede Sphinge. On ga übije, i ne znajući ga, jer se bijaše s njim zavadio u uzku klancu. Onda stigne u Thebu, te oslobodivši thebsku zemlju od strahovite Sphinge postade kraIjem i oženi mater si Jokastu. A kakova bijaše to Sphinga? Hera, razsrdiv se s nekoga uzroka na Laja, bijaše iz Aethiopije na zator thebskoj zemlji naslala tu neman, sastavljena od spodobe lava i djevojke. Ležeći na litici posve blizu grada zadržavaše ona svakoga prolaznika, neka joj rieši ovu poznatu zagonetku: Sto ide u jutro četveronožke, o podne dvonožke, na večer tronožke ? Pa jer bi Sphinga svakoga, koji ne bi znao odgovoriti, sa litice obarala u dubok ponor, moradjaše po Lajevoj smrti svak mu Kreon priestol i kraljičinu ruku ponuditi onomu, tko rieši Sphinginu zagonetku. Oedip ju rieši i oslobodi zemlju od strašne nesreće, jer se je Sphinga radi toga sama sunovratila u ponor. Postanak mytha o Sphingi ne bijaše ved ni starim jasan. Valjda bijaše Sphinga iz aegypatske religije preneseni symbol, komu dadoše samo drugi znamen. Docim bo kod Aegypdana Sphinga bijaše symbol kraljevskoga dostojanstva i znamenovase spoj mndrosti i jakosti, grčka je Sphinga, bi reć, znamenovala okužujući Ijetni žar. Lik joj, vedinom mirujudi lay s gornjim tielom i glavom krasne ženske, pačinjen je po izprya mužkih Sphingah Aegypdana. Stara aegypatska nmjetnost rado izdjelavaše velike sphinžke kolosse, što bi ih klesali od granitnih stiena. Čudan primjer te ruke jest još danas obstojeća orijaška Sphinga kralja Chefrena nedaleko od pyramida u Gizehu; od nje proviruje iz pieska pustare jedino još 9V3 metra yisoka glava. Takovih orijaških tvorova duvala se je grcka nmjetnost. Uza to je ona poznala samo ženske Sphinge i u tom se razlikovala od aegypatske, što je lavskomu truplu još i krila pridavala.