Topola

IV. Zajednički podhvati itd. Trojski rat.

249

dan dolaziti u palaču Odyssejevu, pa tamo se na račun njegov po miloj volji svojoj baniti i gostiti. Tako prinudiše Penelopu, te morade ustanoviti dan, kad će si medju prosci izabrati vojna. Upravo tada bijaše se Odyssej prijatnom podporom Phaeačana povratio na Ithaku, gdje su ga oni spavajućega iz broda prenieli na obalu ostrova. Prenuvši se on oda sna stojaše pred njim zakrilnica njegova Pallas Athena, koja ga poduči o svem, što se sbijalo na Ithaki, te ga odvede na to u kolibu svinjara Eumaeja„ da se tamo sastane sa svojim sinom Telemachom. koji bijaše za njegova odsuća postao momak od oka. Oba smisliše sada osnovu, kako će se snubokom krvavo osvetiti. Bijaše na domaku praznik Apollonov, na koji dan će Penelopa onoga snuboka uzeti za muža, koji će biti podoban napeti glasoviti Ink Odyssejev, što mu ga je darovao Iphit, pa onda odapeti strjelicu, koja će proći kroz uha od dvanaest bradava, namještenih jedna iza druge. Taj čas, kad će se snuboci, kako se je moglo predvidjeti, zaludo izmoriti, da napnu ogromni luk, izbere Odyssej da izvrši krvavo djelo osvete. Zakrilnica njegova Athena prometne ga prosjakom, pa tako u toj spodobi podje on sjutradan do svoje palače, gdje morade doduše najprvo svakakih pogrda podnieti, all zatim ipak pobiedi slavno do kraja sve svoje dušmane. Sjedinivši se sa svojom vjernom ljubom Penelopom i starim otcem Laertom proživi naš junak još više sretnih godina na milom zavičajnom otoku, Pjesnici iza Homera pridaju, da ga je übio sin Telegon, što ga rodi s Kirkom.

D. Priča o Aeneji. Ćislu trojskih priča pripada još i priča o Aeneji, pa ćemo ju stoga na koncu bar u glavnih potezih prikazati. Kada i gdje se je ta priča razvila, ne može se više ustanoviti. Mi ju poznamo naročito po pripoviedanju rimskih povjestničara i pjesnika, a posljednji i najslavniji oblik podao joj