Topola

250

Treći odsjek.

je rimski pjesnik Vergil u svojoj Aeneidi. On priča ovako. Aeneja, sin Anchisa i božice Aphrodite (Venus), bio je potekao iz pokrajne loze vladajuće kraljevske porodice dardanske. Klad Grci u Troju provališe, branio je on još neko vrieme gorući grad ; no pošto uvidi, da je dalji odpor uzaludan, uzmakne sa svojimi na brdo Idu, noseći na ledjih svoga staroga obnemogloga otca. Na tom biegu izgubi ženu svoju Kreusu, ali spasi sina si Ascanija i kipove trojskih Penata. Grci ga dalje ne proganjahu, pače mu, kako neki kazuju, dozvoliše, da slobodno ide kud ga volja, jer je vazda svjetovao, da se utanači mir i Helena vrati. On podje zato u luku Antandros, gdje se spremaše na odlazak, želeći si preko mora potražiti drugu domovinu. S proljeća odplovi on sa dvadeset brodova, te podje najprije u Thrakiju, a zatim na otok Delos., da traži savjeta kod proročišta Apollonova. To mu reče, neka potraži pradomovinu svoga roda. Misled!, da je to Hreta (pričalo se, da se je odanle Teukro', mythski kralj trojski odselio u Malu Asiju) odplovi na taj otok, ali u snu razjašniše mu njegovi Penati bludnju, te ga uputiše, da ide u Italiju. On podje ponovo na put, ali ga strahovita morska oluja zatjera u jonsko more, gdje no ga na Strophadah zadesi nesgoda s Harpj'jami (vidi o njih str. 93), ali ga obuze i veselje, kad u epirskom gradu Buthrotu opet nadje svoga rodjaka, trojskoga kraljevića Helena. Taj je naime, pošto ga je Neoptolem pred Тгојош zarobio i sobom poveo, nakon smrti svoga gospodara zavladao jednim dielom njegove države, pak se onda oženio Andromachom, Hektorovom udovicom, koja je zajedno s njim u sužanjstvu čamila. Aeneja bi od svojih rodjaka i zemljaka najprijaznije primljen, te nakon boravka u njih nastavi put u Italiju. On se uklanjaše iztočnoj i južnoj obali te zemlje, pošto je tamo bilo sila grčkih naseobina, već se izkrca istom u Siciliji. Ondje ga prijazno dočeka Acestes, sin sicilskoga riečkoga boga Crimisa i neke plemenite Тгојке Egeste, ali izgubi staroga otca Anchisa,