Topola

28

Drugi odsjek.

šalje kobne pošasti i svojimi daleko gadjajudimi strielami grabi ljude i -životinje. Te je priče lako razbistriti prirodnim znamenom toga boga. Jer kao što grijući sunčani trak doduše goni ledenu zimu, tako on za sve žarče Ijetne žege i spaljuje i uništuje, što nam medju inimi tako liepo opisuje prida o Hyakinthovoj smrti. Toga spartanskoga kraljevića ljubio je Apollon radi vanredne krasote njegove. Kad se jednoga dana igrahu bacanjem diska, bog ga s neopreza pogodi svojom pločom tako nesretno, da je Hyakinthos mrtav pao na zemlju. Iz krvi übijenoga ljubirnca niknu na to poznati cviet istoga imena. U daljem razvoju svoga bića kao bog svjetla jest Apollon i zaštitnik cestam i kućam. Čunjasti stup, što ga obidavahu postavljati uz kudna vrata, bijaše njegov symbol i odklanjaše svaku kobnu darobiju. S tim je u savezu to, da je on i možan bogliednik, koji, kao što je moguć naslati pošasti i smrt, tako i najkrepdiju pomoć daje proti svim tjelesnim bolestim. Ta strana njegova bića kasnije se je dalje razvila u osobi sina mu Asklepija (Aeskulapa), o kojem demo kasnije još govoriti. Ali dudotvorni bog ne lieči samo spoljašne ozlede, nego on jedini i griešnomu srcu pruža moćnu utjehu kao pravi osloboditelj od grieha i krivnje. On se pače u samilostnoj Iјикалп kadšto zauzima i za one, što ih proganjaju Furije, demu je liep primjer prida o Orestu. Prema tomu de se i pravo bide Apollinske glasbe morati u tom nazrievati, što je u nje umirujuda i üblažujuda snaga. Pretežno gdasbilo toga boga jest kithara ili phorminga, u koju on i kod božanskih g'ostba obidaje udarati, dodim se uz nju ori ljubezna pjesma Muza. S toga je Apollon i predstojnik Muzam (Musagetes), te prida naziva njegovimi sinovi znamenite pjevade mythidnoga doba, kao Orpheja i Lina (Linos). No najvede se znamenitosti po л г аз grdki narodni život dobavi Apollon kao bog proricanja, te se njeg'ova prorodišta sve do najskasnijih vremena znatno doimahu ne samo politike državš., nego i