Topola

ognjište. Govornici, zboreći u slavu domovine i slobode, tako su zanieli mlade djake, da su od radosti naložili lomaču i na njoj spalili vlasulju, steznik, kapralsku batinu i neke reakcionarne knjige kao simbol staroga reda i vlade. Ovaj je čin tako uzrujao tadašnje njemačke vlade, da je bila ođmah naredjena stroga iztraga, koja je po Jensko sveučilište bila tim kobnija, što su u Wartburgu bila dva profesora Fries i Oken i ondje govorila. Zavedena bi policajna pretraga po sveučilištima. Fries i Oken biše odpušteni, a u Jenu dodje austrijski poslanik iz Berlina grof Zichy, da izpita djake, podanike austrijske, koji su bili kod slave. Vidio je, da nisu krivi; ali su još morali odgovarati svojim crkvenim oblastima u Ugarskoj. Ovi su dogadjaji doskora uzrokovali, da je austrijska vlada ugarskim protestantima zabranila polaziti njemačka sveučilišta, bojeći se prevratnih ideja, koje bi mogli ondje usisati. Medju drugovima Kollarovim bio je u Jeni i čuveni Sand, koji je g. 1819. Kotzebue-a kao izdajicu domovine umorio. U Jeni je upoznao Kollar i neka druga lica, koja su se proslavila po svemu svietu. U prvom je redu patriarh njemačke književnosti Goethe, s kojim se Kollar razgovarao o slavenskim prostonarodnim pjesmama. Goethea je slavenska narodna poezija mnogo zanimala, pa mu je Kollar neke pjesme preveo na njemački. ■ U Jeni, zapravo u jenskoj okolici upoznao je Kollar i drugo biće, koje se duboko dojmilo njegova života, na ime svoju Minu. U selu Winzerlu prviput je sagledao Frideriku Vilhelminu Schmidtovu, ne znajuči još ništa za njene roditelje i njeno ime. Skoro zatim pozove ga neznana gospodja, da bi došao buduće nedjelje u Lobdu propoviedati, buduči da je župnik, njezin muž, obolio. Došavši onamo nadje biće, koje je prije vidio u Winzerlu. Doskora umrie župnik, a Kollar stane češće zalaziti u Lobdu, te steče u puka svojim propoviedanjem toliko priznanje, da su mu ponudili izpražnjenu župu. Ali zaneseni Slovak nije se nikako htio odazvati tomu pozivu, jer nije htio, da ostane u tudjini i da za naviek propovieda tudjim jezikom. Odrešito odbije ponudu puka, premda bi bilo

113

Jan Kollar.

Slike iz svjetske književnosti. I. 8