Topola

1. uter, triSj m. mj ešina , (Plaut.) vini, puna vina; * o nadutu čovjeku, infla sermonibus utrem, nadmi mjesinu, Hor. 2. uter, utra, utrum, gen. utnus, u Hor, ep. 1, 17, 15. utrius, adj. 1) koji od obojice, u. nostrum (koji od nas dvojice) popularis est? quaeritur uter utri insidias fecerit; u. libros (koju zbirku, knjiga), habueris an utrosque, nescio. 2) indef. (rijetko) koji mu drago, (kojigod) od obojice, jedan od obojice (= utercunque), si uter (koji) volet, si in una tabula sint duo naufragi, sibine u. rapiat an etc.? 3) relativno, utrum (što od oboga) dixeris, id contra tu futurum; utrum placet, sumite. fiter-cumque ili uter-eunque, utrae., utrumc., pron. relat., kojigod, koji mu drago od obojice, u. vicerit, uter-llbet, utrži, iitrumi, pron. indef., koji ti drago, koji te volja od obojice, svaki od obojice, utrumlibet elige; (Liv. 10,24, 17.) eos consules esse, quorum utrolibet duce (pod vodstvom kojegagod od obiju, bez potrebe, da se prije svega brinemo, koga da biramo) bellum Etruscum geri recte posset, ttter-que, utraque, utrumque, pron. indef. jedan i drugi, svaki od obojice, oba, u. manus; u. frater mortuus est; In utraque fortuna, u sreći i nesreći; in utriusque (grčkoga i lat.) orationis facultate; tu mihi videris utrumque facturus; u. nostrum; u. horum occidit; u. utrique insidiatur, svaki (od dvojice) drugomu; s pl. glagola kadšto, ako ne stoji glagol u istoj rečenici, u kojoj i uterque, quorum utrumque audivi, cum mihi probarent; rijetko u istoj rečenici, Caes. b. c. 2,7, 5. 3, 30, 7. U pl. stoji uterque, a) ako na svakoj strani ima više lica, dakle ako se govori o dvije strane, o dvije vojske, sljedbe itd., quonam utrique (peripatetici i mi akademici ] Socratici et Platonici esse volumus; his utrisque fAtrebatis et Viromanduis) persuaserunt, utrisque cupientibus rem publicam salvam, b) ako se dvije jedinice označuju kao par, koji ide skupa, ili se drži, da im isti predikat pripada, jedan kao i drugi, obojica, obadva, ili se na množinu, koju te dvije stvari sačinjavaju, više gleda, haec utraque, ova oba para kolaca ; cum salutem utrisque hic (t. j. fratribus) dederis; illa utrosque (patrem et aviam) intuens; binos scyphos habebam, utrosque proferri jussi; duae erant, Ariovisti uxores; utraeque in ea fuga perierunt; (Verg.) palmas utrasque tetendit, o) uz pl.tant., utraque castra, atfirus, i , m. l)*fl) materica; f plod utrobe. 2) trbuh broda, * trbušina trojanskoga drvenoga konja.

ttter-Tis, iitr&vis, utrumvis, pron. indef. koj i ti drago, koji te volja od obojice, jedan od obojice, bio koji mu drago, u. vestrum; (Cio. p. Rose. A. 1,2, 4.) a ceteris forsitan ita petitum sit, ut dicerent, ut utrumvis (preuzeti ili odbiti obranu) salvo officio se facere posse arbitrarentur; posl. dormire in u. aurem, s uha leći na uho = bezbrižno spavati. uti gl. ut. utibilis, adj. [utor] uslužan, udvoran, koristan, Plaut. Ter. Utica, ae, f. Utika, grad u Africi, gdje se Katon poslije boja kod Tapsa (Thapsus) übio. Odatle -censis, adj. utički; Uticenses, ium, m. supst. Uticani. utilis, adj. s komp. i sup. [utor] upotrebljiv, prikladan, sposoban, koristan, utiles res; (Cic. Tuso. 4, 28, 60.,) illa altera ratio et oratio est ea quidem utilior (od veće je koristi, gdje se može upotrijebiti) ; vir et suis et communibus rationibus utilissimus; * utile lignum navigiis (dat.); * bis pomis (abi.) u. arbos, plodan itd. ; homo ad nullam rem; * supst. qui miscuit utile dulci; utilium tardus provisor. utilitas, atis, f. [utilis] probitačno st, korist, ea res habet u., korisna je; res maximae utilitatis; (Tao.) regia u. est s in/.; omnibus civitatis u. ac partibus, sve državopravne ustanove i sva razredba državnoga ustroja, koja smjera na dobro države; utilitates praebere alcui, probitačnu uslugu; u. tuis possum carere; također korisna ustanova, multis hanc u. tolli cupientibus; reliquas u. aut in constituendis aut in conservandis civitatibus non a sapientibus et fortibus viris esse constitutas; Juris u. (koliko čovjek treba prava) ad quamque causam vel a peritis vel de libris depromi potest; utilitates belli, što je u ralu korisno; napose se upotrebljava utilitas gdje nema sumnje, o prividnoj koristi, opreč. pravoj, vicit ergo utilitas (= species utilitatis) honestatem? utilitas valuit propter honestatem, sine qua ne u. quidem esse potuisset, 10, 40. utiliter, adv. s komp. i sup. [utilis] korisno, probitačno. utl-nam, konjko. za želju, s konj., da, o da, da bi, dao bog da; u. ne, da ne, o da ne, da ne bi, quod utinam gl. quod. 1. utl-que, adv. kako mu drago, kakogod bilo, stoga a) svakako, pod svaki način, sasvim, illud scire u. cupio; nisi alterum consulem u. ex plebe fieri necesse esset, b) barem, sigurno, u. postridie, o) osobito, najpače, commota est plebs, u. postquam etc.

1110

uter—utique