Topola

valetudo, inis,/, [valeo] zdravlje, bona; optima valetudine uti, veoma zdrav biti ; tanta prosperitate valetudinis uti, tako sretna zdravlja biti; -j- firma; integra; adversa, aegra, infirma, incommoda; * dura; imbecillior valetudine, radi bolesti ; meliorem fieri valetudine; infirmitas valetudinis; imbecillitatem valetudinis sustentare; inservire, servire, indulgere, consulere valetudini; habere rationem valetudinis; valetudinem amittere, valetudini parum parcere; o govoru, Cio. Brut. 17, 64.; o duševnom zdravlju, quasi mala v. animi; u zlu sm., bolest, leoanje, quod in collegio nostro non affuisses, v. respondeo causam, non maestitiam fuisse; valetudo oculorum; excusatione valetudinis uti, ispričavati se bolešću; -J- simulare v., graditi se bolesnim; gravis auctumnus exercitum valetudine lentaverat; affectus valetudine, bolestan ; također u pl., subsidia valetudinum; (Tac.) valetudinibus fessos (Tac.) medicus regere v. principis solitus. Valgius, V alg ij e, ime plemenu rimskomu; 1) tast, punac Rulov u Sulino doba; jedan nezakoniti sin, koga je kasnije posinio. 2) sin jednoga senatora rimskoga, pisac b. Hisp. 13. 3) Titus V. Rufus, izvrstan pjesnik, Hor. valgus, adj. upr. kriv onog, egav, potoni pren., kriv, v. saviis, krvb\ust, PLaut. valide, adv. s komp. i sup. [validus] jako, žestoko, silno, veoma, v. tonuit, v. amare, mare fluctuat v., Plaut.; validius clamare occoepit, poetae sunt molesti validius, Phaedr.; f validius peccare, agere; (Cael, v, Cie. ep.) cum pro amicitia v. facerem ei; -j- validissime diligere, cupere; -j- validissime placet; napose (Com.) u krepku odgovoru: i te kako, dakako, i ja mislim. validus, adj. s komp. i sup. [valeo] jak, krepak, čvrst, moćan, silan, octo validos lictores, Plaut.; Jovi valido, Plaut.; quantus et quam v. est, Plaut.; * taurus; * pondus; * robur pectoris; * v. bidente; * valido vino titubantia membra movent; * auster, silan; * carina; * ictus v.; lacerto v. torquere pila; * venenum, ljut, hud; * medicamen; -j- arbor; f stipes; f asseres; f trabes; f funes; f hastae; (Liv.) adversus hostem validiorem; (Liv.) tot tam v. oppida, pedites equitesque validiores, praesidia v., pars praesidii, urbs Aetoliae validissima, v. (tvrd) urbs et potens; (Tac.) v. et fidum (pontem) intellexere; -f- magna corpora et tantum ad impetum v., (Aurei. Viet.) aevi validior, dobniji, stariji; pregn., tjelesno ili * duševno zdrav, čil, te advenisse, atque adeo salvum atque validum, Ter.; necdum ex morbo satis v.; * frui paratis et valido (krepku,

čilu) mihi, dones et precor, integra cummente; * v. male filius, bolezljiv; puer v., mlad i krepak: * mente minus v. quam corpore; (Plaut.) qui me cogunt ut v. (kod zdrave pameti) insaniam. 2) preves., krepak, jak, snažan, moćan, silan, res Romana adeo v. erat, ut cuilibet - finitimarum civitatum bello par esset, Liv.; f v. manus; -j- v. urbs, f praesidium; f gens; X rumor; * spes, tvrda; Tarquinius multo et aetate et viribus validior, Liv.; -}- corpore, opibus, ingenio validus; urbs portu ac moenibus; f vir gratia et facundia; f orandi validus; -j- colonia virium et opum v. vallaris, adj. [vallum] nasipni (-pna,-o) samo corona v. onomu, koji se prvi popne na neprijateljske nasipe (bedeme). vallis (arhaist. valles), is,/. dolina; * šupIj ina. vallo, 1. [vallum] 1) -f- opkopali, % palisadama (koljem) utvrditi, castra; v. noctem, noćiti za opkopom; vallando muniendoque. 2) tp. ograditi, čuvati, osigurati, Pontus natura et regione vallatus; Catilina vallatus indicibus atque sicariis; jus legatorum jure divino vallatum, vallum, i, n. [vallus] p ali sada, opkop, nasip s palisadama, vallum ducere, cadere, scindere; castra vallo munire; oppidum vallo et fossa cingere, moenia vallo atque fossa circumdare; tp. palpebrae munitae sunt tanquam vallo pilorum v. Alpium. vallus, i, m. 1) kolac, pl. kolje, exacuunt alii vallos, Verg.; napose kolac za utvrdu i opkop, pali sada, ferre, ferre secum vallum; (Hor.) Romanus fert v. et arma miles. 2) kolekt. kolje, pali sada, uopće, nasip s palisadama, v. caecum fossasque cavere; v. contra hostes; duplex, valvae, arum,/, vratna krila, vrata. Vandalii (-li, -dilii), orum, m. Vandali, germansko pleme, Tao. vanesco, 3. [vanus] nestaj at i, iščezavati, prolaziti, -[- nubes in latitudinem; * gravidae nubes incipiunt v.; cuncta in cinerem; u pril., * luctus v.; -j- ira plebis; f crudelitas ipso tempore. Vangiones, num.ro. Vangijonoi, germansko pleme uz Rajnu, blizu današnjega Worms-a i Speier-a. vanidicus, adj. [vanus-dico] isprazno govoreći, lažlj iv, jednom Plaut. Trin. 2, 1, 34. vanllSquentia, ae, /. [vanus-loquor] hva starost, hvalisavost, Plaut. Liv. Tao. Vaniloquidorus, i, m. [vanus, loqui i đcooov] lažitorba, jednom Plaut. Ps. 4,6, 20.

1116

valetudo -Vaniloquidorus